Premijer Andrej Plenković i uži kabinet Vlade danas su u Zagrebu predstavili Nacionalnu razvojnu strategiju 2030., u kojoj su pobrojani svi ciljevi koje Hrvatska planira ostvariti u idućih deset godina. Dokument je to koji je pušten u javnu raspravu što će trajati 30 dana, nakon čega će se ciljevi još malo izbrusiti te će kroz 200-tinjak drugih dokumenata krenuti i njihova realizacija
'Na dokumentu su radila ministarstva te stručna i akademska zajednica. Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće pred nama. Imamo ogroman broj strateških dokumenata, no kada se usvoji ova strategija, oni će trebati biti usklađeni s njom. Živimo u razdoblju globalizacije, promjene su stalne i suočavamo se s izazovima', rekao je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja.
Konkretno, strategija ima četiri osnovna pravca i 13 zasebnih ciljeva.
1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo
Kroz prvi cilj želi se razviti globalno konkurentna, zelena i digitalna industrija te je plan unaprijediti obrtništvo, poduzetništvo i turizam. Podrazumijeva da 2030. budemo na 75 posto prosječnog BDP-a po paritetu kupovne moći EU-a. Danas smo na 65 posto tog iznosa te je on lani iznosio 31.000 eura.
Osim toga, na listi globalne konkurentnosti trebali bismo ući u TOP 45, lani smo bili 63, uz ciljeve povećanja ulaganja u istraživanja s 0,9 na tri posto BDP-a i rast izvoza u BDP-u s 52 na 70 posto.
2. Obrazovani i zaposleni ljudi
Drugi najvažniji cilj odnosi se na obrazovanje i njegovo usklađivanje s tržištem rada. Previđa da dostignemo prosjek OECD-a na testovima PISA, uključimo što više djece od četiri godine u sustav obaveznog obrazovanja i produljimo vrijeme koje djeca provede u nastavi na prosjek EU-a. To bi kao efekt imalo i povećanje zaposlenosti od 66 na 75 posto.
3. Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom
Za deset godina trebali bismo konačno imati i efikasno pravosuđe koje će se moći boriti protiv korupcije. Nakana je da se vrijeme rješavanja parničnih i trgovačkih predmeta u prvom stupnju skrati sa sadašnjih 374 na 'samo' 250 dana.
Usto, naše institucije bi po indeksu globalne konkurentnosti trebale skočiti sa 77. na 60. mjesto.
4. Globalna prepoznatljivost te jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske
Četvrti je cilj vanjskopolitički i njime će se primarno baviti Ministarstvo vanjskih poslova te predsjednik države.
On previđa jačanje položaja Hrvatske unutar EU-a, Europe i Sredozemlja te jačanje globalnog položaja Hrvatske na bilateralnom i multilateralnom planu, uz jačanje položaja Hrvata u BiH i svih naših manjina.
5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život
Peti je cilj javnozdravstveni i podrazumijeva povećanje očekivanog broja zdravog života u žena s 58,5 na 64 i u muškaraca s 56,5 na 64 godine te smanjenje rizika od života u siromaštvu s 24 na 15 posto.
To će se postići kvalitetnom i dostupnom zdravstvenom skrbi, poticanjem zdravih navika i bavljenja sportom i socijalnom solidarnošću.
6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelj
Konačan cilj ove podstrategije je povećanje stope totalnog fertiliteta s 1,47 djece po obitelji na čak 1,8 djece ublažavanjem negativnih demografskih trendova i izgradnjom poticajnog okruženja za mlade i obitelji.
Previđa se i jačanje povezanosti s Hrvatima iz iseljeništva i njihov povratak u domovinu.
7. Sigurnost za stabilan razvoj
Sedmi je cilj u domeni MUP-a, vojske i sigurnosnih službi. On kani ojačati sposobnost Hrvatske vojske, pojačati unutarnju sigurnost, borbu protiv radikalizma, terorizma i ekstremizma i jačanje kapaciteta za borbu protiv katastrofa, pri čemu će presudnu ulogu imati civilna zaštita i vatrogasci.
8. Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost
Zaštita resursa i borba protiv klimatskih promjena visoko su na listi prioriteta Plenkovićeve vlade. Smjera se da Hrvatska postane energetski samodostatna i da prijeđe na čiste izvore energije.
Pritom će trebati smanjiti emisije stakleničkih plinova za deset postotnih bodova, povećati stopu reciklaže otpada s sadašnjih 25 na 55 posto i povećati udio obnovljivih izvora energije s 28 na 36,4 posto.
9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva
Velike su ambicije i pred Ministarstvom poljoprivrede jer nam u deset godina ima osigurati samodostatnost u proizvodnji hrane.
Konkretno, to se treba riješiti povećanjem produktivnosti rada u poljoprivredi s 6,1 euro po satu na deset eura po satu povećanjem efikasnosti, strategijom 'Od polja do stola', oživljavanjem ruralnih područja i unaprjeđenjem kvalitete života u pasivnim krajevima.
10. Održiva mobilnost
Ova nam strategija govori da ćemo za deset godina imati brzu (ili barem bržu) željeznicu, bolji integrirani urbani promet i uspostavu autonomnih sustava za mobilnost.
Previđa se i razvoj pomorskog prometa, kao i aktivacija unutarnjih vodenih putova, ali i razvoj zračnog prometa.
11. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva
Naše bi gospodarstvo po indeksu digitalizacije do 2030. trebalo dostići prosjek EU-a, a danas smo na lošem 20. mjestu.
Kako? Pa digitalizacijom gospodarstva, javne uprave, pravosuđa i razvojem širokopojasnih elektroničkih mreža te razvojem digitalnih kompetencija i radnih mjesta, stoji u NRS-u: 'Programima namijenjenima gospodarstvu, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća, poticat će se povećanje produktivnosti zahvaljujući digitalnoj transformaciji i primjeni novih tehnologija koje pružaju mogućnosti povećanja konkurentnosti na globalnom tržištu.'
12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima
Potpomognuta, područja s razvojnim posebnostima i otoci danas zaostaju u BDP-u po stanovniku za Zagrebom tri puta, a u idućih deset godina razlika bi se trebala smanjiti na dva i pol puta.
To će se postići razvojem pasivnih krajeva: 'Pametnim upravljanjem resursima, učinkovitijim povezivanjem i mobilnošću, razvojem komunalne, poduzetničke, prometne i socijalne infrastrukture i njima pripadajućih usluga te razvojem koncepta pametnih sela i poticanjem razvoja lokalnoga gospodarstva smanjit će se depopulacijski procesi te potaknuti društveno-gospodarski razvoj potpomognutih i brdsko-planinskih područja.'
13. Jačanje regionalne konkurentnosti
Brza transformacija manje razvijenih područja u Hrvatskoj omogućit će se povećanjem inovativnosti i učinkovitosti u nekom od tradicionalnih radno intenzivnih sektora dok će se u naprednijim regijama Hrvatske transformacija, osim na uvođenju strukturnih promjena u tradicionalne sektore, temeljiti na novim aktivnostima (nišama) visoke dodane vrijednosti.