Prva Konferencija financijske pismenosti Toni Milun započela je u novootvorenom kampusu Visokog učilišta Algebra, a održava se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Ministarstva financija uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i HANFA-e.

Energetska kriza, inflacija, recesija, veće kamate na kredite, viši troškovi života – živimo u financijski izrazito neizvjesnom vremenu. Upravo zbog toga, najpoznatiji hrvatski profesor matematike i vlogger u fokus javnosti želi staviti važnost financijske pismenosti. Više od 50 predavača i panelista okupilo se s jednim ciljem – financijsko opismenjavanje.

Toni Milun otvorio je Konferenciju pričom o svom putovanju od profesora matematike do financijskog vloggera. Istaknuo je neke nepovoljne okolnosti koje su obilježile njegov život, a jedna od njih je stanovanje u svega dvadesetak kvadrata s cijelom obitelji tijekom djetinjstva. Prijelomni trenutak bio je, kako kaže, uzimanje kredita u švicarcima za kupovinu stana. Tada je shvatio važnost financijske pismenosti i u suradnji sa studentom kojem je predavao počeo je snimati videe poučnog karaktera. 'Problemi i neprilike mogu poslati prilike ako ih pogledamo na pravi način', zaključio je Milun.

Ekonomski analitičar Vuk Vuković u svom je predavanju o recesiji objasnio što ona jest i koji čimbenici obično upućuju na nju. 'Najbolji indikator je uvijek ponašanje središnjih banaka', istaknuo je Vuković te objasnio kakve to učinke ima na financijski i ekonomski sustav. 'Prva stvar što se događa je rast troškova bankama. To utječe onda na rast kamata na vaše kredite, smanjuje se vaša potrošačka moć i trošite manje novaca. Zbog toga onda tvrtke manje zarađuju. Tržište dionica i obveznica prepoznaje onda taj prijeteći signal i dolazi do padova na tržištima', objašnjava Vuković.

Naglasio je da do inflacije nije došlo zbog rata u Ukrajini, kao što mnoge misle, nego još 2021. kad je potaknuta potražnja u vremenu postcovid oporavka, zbog problema u opskrbnim lancima na razini ponude i zbog viška novca u optjecaju zbog fiskalnih državnih intervencija tijekom pandemije.

Vuković ističe da podizanje kamatnih stopa najviše utječe na tržište nekretnina koje je vitalni organ svakog ekonomskog sustava. Smatra da je najveći problem u Hrvatskoj nekretninski balon koji i dalje raste, što je posljedica umjetno limitirane ponude i ogromne potražnje u Zagrebu i na obali. Ipak, prema njegovu mišljenju situacija u Hrvatskoj zbog uvođenja eura u fiskalno-makroekonomskom smislu i nije tako pesimistična.

'Uvođenje eura smanjuje stopu obvezne rezerve u bankama s 9 na 1 posto. Banke bi zbog toga teoretski trebale povećati kreditiranje u privatnom sektoru', dodaje. Euro bi dakle trebao onemogućiti značajan rast kamatnih stopa iako će ECB biti prisiljen podići ih.

Recesiju očekuje u zadnjem kvartalu ove godine ili u prvom kvartalu sljedeće godine, ali kako ističe, zbog povoljne makroekonomske situacije, ona ne bi trebala trajati dugo kao prethodna 'dužnička kriza'.