"Europski fondovi predstavljaju veliku priliku da španjolske kompanije, svjetski lideri u sektorima poput prometa, obnovljive energije i prehrane, podijele svoja iskustva s hrvatskim kompanijama", izjavio je Sánchez u Zagrebu gdje se sreo s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Zoranom Milanovićem te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.

Španjolska industrijska kompanija COMSA u veljači je dobila 35,7 milijuna eura vrijedan posao gradnje vodovoda u Metkoviću, što je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata ikad u tom gradu na jugu Hrvatske. COMSA također radi na modernizaciji željezničke pruge na istoku zemlje od Vinkovaca do Vukovara.

Bruxelles istovremeno zagovara izgradnju 7.000 kilometara duge pruge od Španjolske preko Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske do granice s Ukrajinom. Ta trasa poznata kao Mediteranski koridor mogla bi biti ujednačena i dovršena 2030. godine čime bi pali troškovi transporta a također i zagađenje koje proizvodi cestovni promet.

Hrvatska se tom projektu priključila 2016. te u njemu vidi priliku za modernizaciju svoje željezničke mreže od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte, uz jedan odvojak od Zagreba do Ljubljane. Hrvatska je zatražila i produljenje svog dijela preko Like prema Dalmaciji do luke Ploče.

Europska komisija je u sklopu svoje kohezijske politike kojom smanjuje razlike između siromašnih i bogatih dijelova EU-a stavila Hrvatskoj od 2014. do 2020. godine na raspolaganje 10,7 milijardi eura no Hrvatska je ugovorila i više projekata od tog iznosa. Oni bi stoga trebali ući u novo sedmogodišnje razdoblje koje je počelo ove godine. Hrvatska će u nadolazećim mjesecima nuditi i druge projekte za financiranje.

Španjolska COMSA i ostale strane kompanije javljat će se na natječaje u Hrvatskoj a koje će s 85 posto financirati EU. Španjolska je od ulaska u EU godine 1986. europskim novcem modernizirala svoje pruge i ceste.

Španjolska vlada stoga podržava ulazak Hrvatske u zonu slobodnog kretanja Schengen a također i u eurozonu budući da i sama koristi euro kao svoju valutu.

"Hrvatska i Španjolska dijele brojne zajedničke interese u EU", rekao je Sánchez koji je ujutro u Sloveniji sudjelovao na samitu EU-Zapadni Balkan pa poslijepodne sati došao u Zagreb.

On je prvi španjolski premijer u posjetu Hrvatskoj, no zadržao se tek nešto manje od četiri sata. U Madrid je poletio u 20 sati. 

Španjolska je 2019. godine prodala Hrvatskoj proizvode i usluge vrijedne 840 milijuna eura dok je iz Hrvatske uvezla robe za svega 266 milijuna eura, podatak je Hrvatske gospodarske komore (HGK). Nakon te rekordne trgovinske razmjene koronavirus je prigušio poslove. 

Premda španjolske kompanije prisustvom na hrvatskom tržištu zaostaju za onima iz Njemačke ili Italije, nastoje proširiti poslovanje. Lanac trgovina za poklone Ale-Hop otvorio je prije tjedan dana trgovinu u Zadru što je mu je prva prodavaonica izvan Španjolske i Portugala.

Španjolska podržava širenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana - Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, BiH, Srbiju i Kosovo - kako bi proširila tržište.

"Od svog dolaska na čelo vlade uvijek sam se zalagao za veće prisustvo moje zemlje u ovoj regiji, uvjeren da dijelimo mnoge stvari", rekao je socijalist Sánchez, na vlasti od ljeta 2018. godine. EU na samitu u srijedu nije naveo datum kada bi te zemlje mogle pristupiti klubu od 27 država.

Hrvatska, koja je u EU ušla 2013. godine, pozvala je Sáncheza u rujnu no tada je otkazao posjet zbog promjene nekoliko ministara u svojoj koalicijskoj vladi.

Španjolska je, međutim, u posljednje vrijeme intenzivirala posjete dužnosnika Hrvatskoj pa je tako 2019. u Zagrebu boravio tadašnji ministar vanjskih poslova Josep Borrell, što je bio prvi posjet nekog španjolskog ministra u zadnjih 14 godina.

Iz Španjolske, pak, svake godine dolazi oko 10 posto više turista u Hrvatsku te ih je bilo 315.000 tijekom 2019. godine. No nakon što je u proljeće iduće godine izbila pandemija broj dolazaka je pao na 27.000 gostiju, podatak je Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za 2020. godinu.