Ako ste već bili na ljetovanju na našoj obali, zasigurno vam nije dugo trebalo da shvatite da se sadržaj vaših novčanika smanjuje puno brže nego prethodnih godina. U nekim restoranima cijene i nisu toliko veće nego prije, ali su zato porcije puno manje ili vam hrana koju tradicionalno naručujete jednostavno više ne miluje nepce kao nekada.
Nažalost ni po povratku s ljetovanja situacija nije puno bolja. Cijene dosežu rekordne visine, kvaliteta proizvoda opada ili jednostavno za iste novce dobivate puno manje. Svi već neko vrijeme slušamo o inflaciji, zlokobnom izjelici novca, ali sada se spominju i šrinkflacija i skimpflacija, kojima proizvođači žele zamaskirati inflaciju
Mnoge zemlje suočavaju se s učincima inflacije, što najkraće rečeno znači da novac ima manju vrijednost nego što je imao prije. Cijene rastu kada dođe do nestašice određene robe ili usluga ili ako se iz bilo kojeg razloga poveća potražnja za nekom robom, a ponuda to povećanje ne prati.
vezane vijesti
Inflacija se mjeri time koliko su robe i usluge poskupjele u određenom razdoblju, najčešće u mjesec ili godinu dana. Jedan od najpoznatijih pokazatelja je indeks potrošačkih cijena, koji mjeri promjenu cijene potrošačke košarice jednog kućanstva u postocima.
Umjerena inflacija smatra se normalnom, ali značajni skokovi kojima svjedočimo sada u velikoj mjeri utječu na sveukupne troškove života. Uzrok trenutačno visokoj inflaciji je 'savršena oluja gospodarskih problema' koja je poharala cijeli svijet. Tako je Međunarodni monetarni fond je ekonomsku situaciju na svjetskoj razini nazvao tmurnom i neizvjesnom.
Sve je počelo s pandemijom covida-19 zbog koje je došlo do zatvaranja tvornica i mnogih logističkih prepreka u izvoznim središtima kao što je Kina, zbog čega je došlo do velikih problema u opskrbnim lancima i posljedično uzrokovalo povećanje cijena robe i transporta. Dodatno je situacija pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu zbog koje je, prije svega, došlo do velike prehrambene i energetske krize.
Šrinkflacija
Neki proizvođači kupcima pokušavaju 'zamazati oči', pa ne podižu cijene svojih proizvoda, ali smanje količinu. Tako švicarska čokolada Toblerone od 2016. godine više baš i ne sliči na Alpe te su povećane praznine između 'trokutova'. Cijena čokoladice se nije povećala, ali se njezina neto-težina smanjila sa 170 na 150 grama. Ili nerijetke situacije kada kupite čips u ogromnoj ambalaži, otvorite vrećicu, a čips zauzima samo njezinu trećinu. Primjeri su to 'šrinkflacije', odnosno smanjenja količine proizvoda. Proizvođači naravno moraju naznačiti točnu gramažu na ambalaži, ali se kupci u pravilu osjećaju prevarenima.
Skimpflacija
Naručujete omiljenu pizzu iz restorana, sretni što je jedan od rijetkih koji nije povećao cijene. Pizza vam stiže, no već po otvaranju kutije vidite da to više nije ista pizza. Lošija šunka, lošiji sir i gljive. To se zove skimpflacija, odnosno kad proizvođači odluče smanjiti kvalitetu njihovih roba/usluga kako bi i dalje mogli profitirati bez povećanja cijena. To je poprilično riskantan potez. Činjenica je da je navika u kupovini bitna stavka, ali ako više ne konzumiramo isti proizvod, teško je očekivati da toliko volimo neki brend da ćemo mu oprostiti smanjenje kvalitete.
Recesija i staglacija
Iako se uz recesiju vežu samo negativne konotacije, ona je prirodni dio svakog gospodarskog ciklusa. Govorimo o recesiji kada dva uzastopna tromjesečja bilježimo smanjenje BDP-a, odnosno gospodarskog rasta. Kad uz recesiju, odnosno usporen gospodarski rast imamo i visoku stopu inflacije, onda se nalazimo u jako rijetkom i prilično nezgodnom razdoblju stagflacije. Za vrijeme stagflacije sve stoji, uz visoku inflaciju i gospodarsku stagnaciju visoka je i nezaposlenost. Do stagflacije može doći ako dođe do recesije prije nego što se stopa inflacije spusti na željenu razinu središnje banke.
