Dronovi iznad oranica, autopiloti u traktorima, aplikacije na mobitelima dio su digitalne transformacije u poljoprivredi. Koliko se štede vrijeme i novac korištenjem novih tehnologija u mužnji krava, gnojidbi polja ili radnicima koji upravljaju kombajnima, u razgovoru za tportal objašnjavaju iz Fortenova grupe i Žita, poljoprivrednih kompanija koje su zagazile u novu eru, dok u Agriviju, tvrtki za proizvodnju softvera u poljoprivredi, objašnjavaju koliko je prostora preostalo za njihovu daljnju primjenu
'Drastično se povećava učinak, a smanjuje trošak', najkraće digitalnu transformaciju u poljoprivrednom sektoru za tportal sažima Mato Božić, član Uprave Žito grupe zadužen za poljoprivrednu proizvodnju.
Kompanija u vlasništvu osječkog poduzetnika Marka Pipunića duboko je zagrizla u digitalizaciju. Novim tehnologijama okrenuli su se već prije osam godina. Umjetnu inteligenciju, softvere, autopilote i dronove koriste na farmama, u traktorima i na poljima. Raspolažu i s četiri bespilotne letjelice. Iako imaju različite softvere za stočarstvo, ratarstvo je, dodaje nam, trenutno in.
vezane vijesti
'Imamo fleet menadžmet koji uz pomoć GPS-a prati strojeve na kojoj su tabli, koliko su dugo tamo, koliko su sredstava potrošili, kao i goriva', objašnjava suvremeni način rada vrteći stalno pojmove kao što su pametni raspršivači, precizna gnojidba, praćenje podataka...
'Smisao precizne poljoprivrede i jest u tome da se rade ogromne uštede tamo gdje to treba', kaže nam Božić.
Objašnjava da su se stariji zaposlenici i ranije od mlađih priviknuli na autopilote u traktorima i kombajnima jer im je tako puno lakše i jednostavnije sjediti za upravljačem velikog stroja osam sati.
'Poznato je to da prosječan poljoprivrednik, koji odluke donosi vođen instinktom, tijekom godine u prosjeku gubi tri puta. Uz pomoć softvera, poljoprivrednik uz samo nekoliko klikova može dobiti sve informacije o svakoj pojedinoj fazi proizvodnje, kao i mnoštvo drugih korisnih informacija, poput one kada je aktualni rizik od štetnika i koliko mu sredstava treba, ali i kada je najoptimalnije napraviti gnojidbu. To su konkretne prednosti koje se mogu ostvariti već danas', odgovaraju tportalu iz Agrivija, hrvatske tvrtke za proizvodnju softvera u poljoprivredi, koliko se štedi primjenom novih tehnologija.
Ova hrvatska softverska tvrtka igrač je na globalnom tržištu, a u lepezi kupaca imaju sve od prehrambenih kompanija i agrobanaka do obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Njihove softvere u poljoprivredi koristi američki Driscoll's, najveći proizvođač bobičastog voća na svijetu, ali i švicarski Nestle, koji uz pomoć Agrivijevih rješenja osigurava kvalitetu voća za svoje tvornice dječje hrane, te Helvetas za sljedivost proizvodnje riže za više od 4000 malih poljoprivrednika. U Hrvatskoj imaju više od 5000 klijenata, poput Moslavine voća, a na istom se popisu nalaze manji poljoprivrednici, kao i obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva.
Kako točno izgleda primjena suvremenih tehnologija na farmi muznih krava, detaljno su nam opisali u Fortenova grupi:
'U Baranji, na farmi Topolik u vlasništvu Belja, imamo šest robota za mužnju 500 krava. Svaka krava oko vrata ima transmiter koji odašilje njene podatke o mužnji u centralni sustav. Farma funkcionira na principu pametnih vrata koja usmjeravaju kretanja krava unutar farme, a u centralno računalo pohranjuju se podaci o dnevnoj proizvodnji svake krave i njenom zdravstvenom stanju. Vrlo slična situacija je i na farmama svinja, na kojima se putem računala i softvera upravlja hranidbom, temperaturom i strujanjem zraka u štalama.'
Kažu i da za proizvodnju domaće rajčice u staklenicima koriste softver koji kontrolira temperaturu i vlagu u prostoru te osigurava optimalnu količinu vode i hranjivih tvari za svaku biljku.
'Putem bespilotnih letjelica, odnosno dronova, poljoprivredne kompanije Fortenova grupe prate stanje usjeva na iznimno velikim parcelama obradivih površina. Podaci prikupljeni snimanjem iz zraka najčešće se koriste za kreiranje karte prihrane usjeva kako bi svaka biljka dobila optimalnu količinu gnojiva, čime se štiti okoliš i ostvaruju uštede kako u gnojivu, tako i u vremenu obilaska oranica. Osim toga, podaci dobiveni snimanjem iz drona omogućuju rano detektiranje bilo kakvog problema na usjevima i omogućuju pravovremenu reakciju', napominju u Fortenova grupi.
Na upit koliko još ima prostora za digitalizaciju u poljoprivredi, iz Agrivija kratko odgovaraju: 'Itekako ima.'
Ističu da ona znatno može povećati produktivnost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i popraviti lokalnu samodostatnost, a poljoprivrednicima povećati zaradu.
'S druge strane Hrvatska se kontinuirano suočava s nedostatkom radne snage, to je naša realnost i jedan od najvećih izazova, a zahvaljujući novim tehnologijama - i taj nedostatak možemo nadomjestiti', zaključuju u ovoj softverskoj tvrtki.
