Prije nego je preuzeo ulogu predsjednika Uprave Končara Kolak je godinu dana proveo na poziciji zamjenika predsjednika Uprave. Magistar je strojarstva i stručnjak u poslovnom, financijskom i organizacijskom restrukturiranju složenih poslovnih sustava. Menadžersku karijeru gradio je u Dok-Ingu, King ICT-u, Megatrendu i Dalekovodu.

Končar u ovoj godini obilježava 100 godina poslovanja, tijekom kojih se nametnuo kao jedan od najvećih izvoznika te kao jedna od najdugovječnijih hrvatskih kompanija.

Obljetnicu slavite u pandemijskom okruženju. Kako je pandemija utjecala na poslovanje?

U pandemiji smo pokazali da je Končar stabilna kompanija otporna na krizu. Unatoč početnim neizvjesnostima, u jeku pandemije imali smo rekordne rezultate te smo u 2020. u odnosu na 2019. u svim segmentima poslovanja ostvarili određene iskorake. I u ovoj godini nastavili smo rasti tako da smo u prvom polugodištu ostvarili konsolidirane poslovne prihode u iznosu od 1,63 milijarde kuna, što je 18 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Očekujemo da će se ti rezultati održati do kraja ove godine unatoč svim izazovima koji dolaze s pandemijom, a to su prije svega velik rast cijena glavnih sirovina i materijala potrebnih za proizvodnju. Velik je i rast cijena transporta te je samim time dosta neizvjesno ugovaranje usluga i radova.

No nama su na neki način išle na ruku politike Europske unije i hrvatske Vlade koje zagovaraju snažniji investicijski zamah u segmentu obnovljivih izvora energije, što ima kao posljedicu daljnja ulaganja u cjelokupan elektroenergetski sustav i samim time stvara dodatan potencijal za rast.

Končar je u proteklom razdoblju proveo konsolidaciju poslovanja, uključujući prodaju dijela nematičnog poslovanja. Je li taj proces završen i jesu li sada sve Končarove tvrtke profitabilne?

Unatoč svim izazovima, sva naša društva posluju iznimno dobro, profitabilno i za sada ostvaruju rezultate iznad očekivanja. Što se tiče konsolidacije, rekao bih da u današnjem svijetu takvi procesi nikad ne završavaju. U protekle dvije godine nastavili smo s promjenama u poslovnoj strukturi, ali prije svega na način da razvijamo nova poslovna područja koja će biti naš fokus u 10 i više godina, da razmišljamo o onome što je neminovno pred nama, a to su digitalizacija proizvoda, usluga i poslovnih procesa.

Dakle proces konsolidacije neće stati, on ovisi o načinu na koji se razvija tržište i kako mi onda anticipiramo te tržišne promjene i prilagođavamo svoju strukturu tim promjenama da bismo spremno dočekali budućnost.

Kako napreduje proces digitalizacije poslovnih procesa?

Kada je riječ o digitalizaciji poslovnih procesa, treba postaviti stvari na realnu osnovu. Dakle u digitalizaciji možete napraviti onoliko velik iskorak koliko je tržišno opravdano. Postoje neke zakonitosti o kojima govori ekonomija obujma. Ako nudite custom-made proizvode u određenom segmentu poslovanja, puno je teže ostvariti apsolutnu autonomiju proizvodnih procesa kakvu, primjerice, možete ostvariti u visokoserijskoj proizvodnji. To predstavlja određene pretpostavke stupnja digitalizacije, odnosno automatizacije proizvodnih procesa.

U Končaru prije svega provodimo modernizaciju proizvodnih kapaciteta koji su u nekim segmentima na nezadovoljavajućoj razini. Također, moramo uložiti u digitalizaciju upravljanja proizvodnim procesima i to su stvari koje traže određene pretpostavke prije nego krenete u njih. Između ostalog, odlučili smo se za osnivanje Digital Factory Laba, u kojem ćemo razvijati modele automatizacije i digitalizacije proizvodnih procesa te propitivati i simulirati određena rješenja i onda ih implementirati u proizvodne pogone. Bitno je da se taj proces postavi na kvalitetnoj osnovi i da promišljamo o tome na zdrav i realan način. Sigurno je da s obzirom na ekonomiju obujma nećemo to raditi do one mjere da naše tvornice postanu tvornice bez ljudi, jer je u ovom proizvodnom segmentu u kojem mi poslujemo to jednostavno neizvedivo. Dakle proces automatizacije nije strojevima zamijeniti ljude, već ubrzati poslovne procese i osigurati uvjete za povećanje proizvodnje.

Koji su danas ključni proizvodi Končara s obzirom na opseg prodaje, tržišne udjele i dodanu vrijednost?

U našoj strategiji prepoznajemo četiri ključna poslovna područja. Prvo je područje prijenosa i distribucije električne energije, odnosno proizvodi i usluge vezani uz transformatorske stanice i sve ono što je potrebno da bi se električna energija prenijela s izvora do krajnjeg korisnika. Tu prije svega govorimo o transformatorima, o rješenjima malih, srednjih i velikih trafostanica, visokonaponskim i srednjenaponskim sklopnim postrojenjima. U tom segmentu radi nekoliko ključnih kompanija poput Končar D&ST-a, Končar - Mjernih transformatora te Končar - Aparata i postrojenja.

Drugo poslovno područje je proizvodnja električne energije, u kojem smo najviše prisutni u segmentu iskorištavanja hidro potencijala i tu imamo najbolju tržišnu poziciju i sjajne reference. No snažno se okrećemo i segmentu iskorištavanja potencijala vjetra, sunca i biomase. Izgradili smo i vlastitu vjetroelektranu Pometeno brdo, prvu i jedinu vjetroelektranu s učešćem hrvatskih proizvoda višim od 90 posto.

Treći poslovni segment su vlakovi i tramvaji, odnosno tračnička vozila i željeznička infrastruktura. U prošloj godini potpisali smo dva značajna ugovora s Hrvatskim željeznicama za isporuku elektromotornih vlakova. Također, potpisali smo drugi ugovor za isporuku električnih tramvaja za latvijski grad Liepaju, za koji je ovih dana isporučen i sedmi tramvaj, odnosno prvi iz drugog ugovora.

Četvrti segment je razvoj digitalnih rješenja u elektroenergetici, a razvijamo ih na osnovi kompetencija koje smo stvarali u posljednjih nekoliko godina.

Većinu prihoda ostvarujete u inozemstvu. Koja su ključna tržišta za Končar i gdje se još planirate širiti?

Končar godišnje izvozi u gotovo stotinjak zemalja, a kada gledamo ukupnu pokrivenost, govorimo o više od 130 zemalja na svim kontinentima u koje smo isporučivali naše proizvode. Najvažnije tržište su zemlje Europske unije, koje čine gotovo dvije trećine izvoza. Intencija je da se ubuduće još više širimo na druge kontinente, a svoju prisutnost pojačali smo u Sjevernoj Americi - Kanadi i SAD-u. Značajno smo prisutni i u zemljama Afrike, a izvozimo i u mnoge azijske zemlje. Primjerice, jedan od značajnih projekata imamo u Indoneziji, u kojoj radimo na revitalizaciji velike hidroelektrane, a prvi put u povijesti dobili smo ugovor za male hidroelektrane u Japanu, što predstavlja nemjerljiv iskorak na tržište Azije. Kad govorimo o zemljama koje predstavljaju najveći potencijal za naš izvoz, to su prije svega Njemačka, skandinavske zemlje, Austrija, Italija i zemlje regije.

Končar ima svoj razvojni institut - na kojim inovacijama se najviše radi u posljednje vrijeme? Institut surađuje i s akademskom zajednicom i koji su mu dosad najopipljiviji rezultati?

U Institutu se prvenstveno razvijaju vlastiti proizvodi i rješenja, ali i određene tehnologije važne za daljnji iskorak u svim proizvodnim segmentima. U posljednje vrijeme veći dio Instituta orijentiran je na djelatnosti ispitnih laboratorija koji predstavljaju respektabilnu snagu u regiji. Osim toga, fokusiramo se na istraživanja vezana uz digitalizaciju, odnosno razvoj novih proizvoda u kontekstu upravljanja, primjerice upravljanja vlakovima, tramvajima te razvoju nekih novih rješenja u segmentu monitoringa transformatora i generatora.

Što se tiče suradnje s akademskom zajednicom, mogu reći da se od Drugog svjetskog rata paralelno razvijaju kompetencije Končara i naših fakulteta elektrotehnike i strojarstva. Dakle ljudi koji su stvarali Končar i ljudi koji su stvarali te fakultete dijelili su svoja znanja i iskustva i to je tradicija koja se njeguje do danas i u kojoj postoji čitav niz projekata na kojima surađujemo. U fokusu Končara je da kroz tu suradnju prepozna nove potencijale i da ti potencijali sutra budu okosnica našeg daljnjeg razvoja, ali i razvoja hrvatskog gospodarstva.

Kakva je suradnja s HEP-om i gdje vidite mogućnosti unaprjeđenja u kontekstu pametnih mreža i ukupne modernizacije elektroenergetskog sustava?

HEP je najznačajniji kupac naših proizvoda i usluga i u svemu što HEP radi u razvoju elektroenergetskog sustava djelomično se oslanja na kapacitete Končara. Ta simbioza dva hrvatska poslovna partnera izuzetno je kvalitetna. Kada govorimo o daljnjem razvoju suradnje, treba spomenuti činjenicu da će se HEP, primjerice u segmentu proizvodnje električne energije, vrlo vjerojatno i dalje oslanjati na kapacitete Končara zbog same činjenice da je 50 posto svih proizvodnih kapaciteta HEP-a u hidro potencijalu, a tu su većinom prisutni Končarovi proizvodi. To su generatori koji su se ovdje desetljećima razvijali i koje danas revitaliziramo, unaprjeđujemo njihov rad, produžujemo im životni vijek, povećavamo snagu i na taj način doprinosimo tome da HEP sutra ima veće potencijale u ovom području obnovljivih izvora energije.

Treba uzeti u obzir i značajan zamah u segmentu drugih obnovljivih izvora energije te potrebu za unaprjeđenjem prijenosne i distribucijske mreže, u kojoj je i dalje značajan udio Končarove komponente. Naravno, HEP je nezaobilazan partner i u segmentu digitalnih rješenja.

Jedan od značajnih iskoraka u ovoj godini dokapitalizacija je Dalekovoda u konzorciju s tvrtkom Construction Line. Kakvi su planovi s Dalekovodom, gdje vidite potencijalne sinergijske učinke?

S obzirom na proces koji je još uvijek u tijeku, mogu reći da je Končar jasno iskazao interes za sudjelovanjem u dokapitalizaciji Dalekovoda i da je u kontekstu iskazivanja tog interesa zatražio od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja mišljenje o dopuštenoj koncentraciji. Na koji način će sam proces završiti i u kojem smjeru će to dalje ići, ja bih ipak prepustio vremenu pred nama. Ali u svakom slučaju postoji jasan interes Končara za taj segment poslovanja u smislu budućeg razvoja, obnove i modernizacije elektroenergetske infrastrukture, a prije svega prijenosne i distributivne mreže, jer današnji potencijali vrlo vjerojatno nisu dostatni za ono što će sutra biti potrebno uključivanjem novih izvora energije.

Končar je do sada uglavnom bio orijentiran na organski rast - možemo li i ubuduće očekivati nove akvizicije?

Sigurno. Sasvim je jasno da u nekim poslovnim segmentima ne možete isključivo rasti i razvijati se na onim temeljima koje u tom trenutku imate u kompaniji. Jasno je da su u nekim poslovnim područjima neke manje kompanije napravile kvalitetniji i veći iskorak. U tom dijelu sam gotovo siguran da će ovaj proces akviziranja biti standardan proces u budućem poslovanju Končara.

Kakva je ugovorenost novih poslova u ovoj godini?

Krajem lipnja ugovorenost je bila na 4,8 milijardi kuna i očekujemo da ćemo do kraja godine održati ili čak premašiti tu razinu. Plan prihoda od prodaje u potpunosti je pokriven ugovorenim poslovima, a do kraja godine očekujemo ugovaranje novih poslova za realizaciju u 2022. i narednim godinama. To nam daje stabilan oslonac za buduće poslovanje i vjeru u to da Končar može dalje rasti.

S obzirom na rast poslovanja, planirate li povećavati zaposlenost? Ima li na domaćem tržištu dovoljno odgovarajućih kadrova za pokrivanje vaših potreba?

U skladu s konsolidacijom poslovanja mijenjaju se i naše potrebe za ljudskim potencijalima. Kontinuirano prilagođavamo strukturu zaposlenih, tražimo nove potencijale, ulažemo u ljude. Predviđamo da će u narednom razdoblju postojati snažna potreba za inženjerskim kadrom koji u velikoj mjeri nosi poslovanje Končara. Na inženjerima elektrotehnike i strojarstva ustvari počiva cjelokupan proizvodni asortiman naše Grupe. U tom segmentu trebat ćemo napraviti snažniji iskorak, kako u dijelu prirodne zamjene dijela ljudi koji polako završavaju svoju profesionalnu karijeru, tako i u dijelu planiranog rasta poslovanja u području digitalizacije.