Unatoč izlasku iz recesije, povoljnijoj poslovnoj klimi i blagom rastu realnih plaća, mogućnosti zarade za male ulagače na domaćem financijskom tržištu ostale su prilično ograničene. Razlog za to su povijesno niske kamatne stope koje konzervativnim ulagačima ograničavaju prinose, ali i kronična nesklonost Hrvata rizičnijim ulaganjima na tržištu kapitala.

S druge strane ulagačima sklonijim riziku Zagrebačka burza ni ove godine nije pružila atraktivne prilike. Opet su izostale velike privatizacijske priče, a nastavljen je i trend povlačenja kompanija s burze. Jedino značajnije osvježenje bila je inicijalna javna ponuda (IPO) brodarske tvrtke Tankerska Next Generation.

Više sreće nisu imali ni ulagači u dioničke i mješovite investicijske fondove koji su ove godine ostvarili znatno slabije rezultate nego lani.

Kamate na štednju i dalje tonu

Najveći dio ušteđevine Hrvati tvrdokorno drže u bankama, unatoč tome što iz godine u godinu za to dobivaju sve skromnije naknade. Prema zadnjim podacima HNB-a hrvatski građani su u banke pohranili 167,6 milijardi kuna. Na duža oročenja (od jedne do dvije godine) banke su u prosjeku plaćale kamatnu stopu od 2,83 za kunske depozite, a 1,99 posto na devizne. Na tako skromne kamatne prihode štediše su morali još platiti i porez po stopi od 12 posto plus dogovarajući prirez.

Još skromnije rezultate ostvarili su konzervativni ulagači koji su ušteđevinu plasirali u novčane investicijske fondove koji su  ostvarili prinose u rasponu od 0,23 do 1,42 posto.

Najveći kunski fond PBZ novčani koji upravlja imovinom od 1,924 milijarde kuna ostvario je prinos od svega 0,53 posto, a najuspješniji, Locusta Cash ulagačima je priskrbio zaradu od 1,42 posto.

Međutim, u svjetlu negativne inflacije i povijesno niskih temeljnih kamatnih stopa Europske središnje banke, ostvareni prinosi na domaćem tržištu i nisu tako loši.

Dionica Genere jack pot, a Jadroplova nagazna mina

Unatoč pozitivnim makroekonomskim trendovima i boljim poslovnim rezultatima kompanija, ulagači se nisu vratili na Zagrebačku burzu. Blagi optimizam zavladao je tek u ljetnim mjesecima kada je Crobex dosegnuo ovogodišnji maksimum (1.817,80 bodova), ali u nastavku godine prevladalo je negativno raspoloženje, a cijene dionica potonule su ispod razine s početka godine. U konačnici, Crobex je u odnosu na početak godine oslabio 5,03 posto, a od 35 najlikvidnijih dionica koje su se tijekom godine našle u njegovom sastavu 16 ih je donijelo zaradu, a 19 je rezultiralo gubicima.

Uvjerljivo najbolja prilika bila je dionica farmaceutske tvrtke Genera koja je na uloženih 10.000 kuna donijela više od 20.000 kuna zarade. Eksplozivni uzlet dionice Genere rezultat je pozitivnog ishoda pregovora o preuzimanju većinskog udjela u kompaniji između britanske tvrtke Dechra Pharmaceuticals i zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Izvanredna prilika za zaradu bila je i dionica RIZ odašiljača, tvrtke u većinskom državnom vlasništvu poznatije po aferama nego po poslovnim uspjesima. Ipak, tijekom ove godine kompanija je stabilizirala poslovanje i značajno povećala prihode.

Kao i lani, i ove godine dobar izbor za ulaganje bile su turističke dionice. Doduše, nakon izvrsne 2014., ove je godine rast bio nešto umjereniji. Zvijezda je bila rovinjska Maistra s povratom od 54,8 posto, a solidnu zaradu osigurale su i dionice Valamar Riviere, Liburnija Riviera hotela i Plave lagune.

S druge strane, najveći gubitnici bili su ulagači u dionice brodarskih kompanija koje se bave prijevozom rasutog tereta. Zahvaljujući dramatičnom padu cijena vozarina, cijene brodarskih dionica spustile su se na najnižu razinu u posljednjih desetak godina. Najlošije ulaganje bila je dionica splitskog Jadroplova koja je dosegnula gubitak od gotovo 80 posto, a tek nešto manji minus bilježi dubrovačka Atlantska plovidba. Dionica Petrokemije i ove je godine bila noćna mora za investitore. Nakon što im je lani priuštila gubitak od 83,3 posto, u 2015. potonula je za dodatnih 53,3 posto.

Za razliku od 2014. u kojoj je većina dioničkih i mješovitih investicijskih fondova ostvarila impresivne rezultate, ove godine na fondovskoj sceni prevladavali su gubitnici. Najbolju je izvedbu, kao lani, imao fond FIMA Equity, čiji portfelji se najvećim dijelom sastoji od domaćih turističkih dionica. Najveće gubitke pretrpjeli su fondovi usmjereni na američke dionice (NETA US Algorithm) i oni koji su tipovali na energetske dionice (KD Energija, KD Nova Europa) koje su i ove godine tonule zbog pada cijena sirovina.

Ni fond menadžeri mješovitih fondova koji rizik ulaganja u dionice smanjuju ulaganjem dijela portfelja u obveznice i instrumente tržišta novca ne mogu se pohvaliti uspjesima. Na vrhu je po prinosu fond ZB Global solidnim prinosom od 8,59 posto, a još četiri fonda (HI-balanced, HPB Global, ICF Balandec i Allianz Portfolio) zaradila su svojim članovima više od pet posto. Skromnije rezultate nego lani bilježe i obveznički fondovi, među kojima je najuspješniji NETA Emerging Bonds prinosom od 7,61 posto.