Porast ukupnog broja useljeničkih dozvola uglavnom je potaknut potrebama za radnom snagom. Tako je broj radnih dozvola povećan za 22 posto ili 214.000. Razlozi vezani za zaposlenje činili su 41 posto svih prvih dozvola boravka izdanih u Europskoj uniji 2019. godine, slijede obiteljski razlozi (27 posto) te obrazovanje (14 posto) dok su ostali razlozi, uključujući međunarodnu zaštitu, činili 18 posto slučajeva.

Uvjerljivo najviše boravišnih dozvola građanima izvan Europske unije izdala je Poljska. Riječ je o 724.000 dozvola, što predstavlja četvrtinu ukupno odobrenih dozvola boravka u EU. Slijede Njemačka (460.000 ili 16 posto), Španjolska (320.000 ili 11 posto), Francuska (285.000 ili 10 posto), Italija (176.000 ili 6 posto) te Češka (117.000 ili 4 posto).

Malta, Cipar i Poljska primile najveći useljenika u odnosu na broj stanovnika

U usporedbi s brojem stanovnika useljeničke države, najveći broj dozvola izdala je Malta (42 dozvole izdane na 1000 stanovnika), ispred Cipra (26), Poljske (19), Slovenije (15) i Luksemburga (14). Na razini cijele Unije izdano je sedam prvih dozvola boravka na 1000 stanovnika. Najmanje dozvola na 1000 stanovnika izdale su Rumunjska, Bugarska i Italija.

Hrvatska je u vrhu zemalja po izdanim dozvolama prema broju stanovnika, odmah iza Luksemburga s 11 dozvola izdanih na 1000 stanovnika. Od 50.455 useljenika, većina (46.587 ili 92 posto) došla ih je u Hrvatsku radi posla. Pomalo nestvarno zvuči to da je Hrvatska, prema broju stanovnika, izdala više dozvola za strane radnike od Irske, jedne od glavnih iseljeničkih meka za hrvatske emigrante. Pritom treba naglasiti da, za razliku od Hrvatske, najveći dio useljenika u Irsku čine državljani zemalja Europske unije, a koji nisu obuhvaćeni ovom statistikom.

Inače, Poljska je vodeća po broju izdanih radnih dozvola državljanima iz trećih zemalja, a odobrila je 52 posto od ukupno izdanih dozvola za zapošljavanje u Europskoj uniji. Na rad u Poljsku došlo je 625.000 stranaca izvan EU-a, i to najviše iz Ukrajine (551.000).

U Francusku je došlo najviše stranaca na školovanje (90.000 dozvola ili 23 posto), ispred Njemačke (61.000 ili 15 posto). Najviše dozvola iz obiteljskih razloga odobrile su Njemačka (167.000 ili 21 posto) i Španjolska (144.000 ili 18 posto). Njemačka je također odobrila najviše dozvola iz ostalih razloga (166.000), od kojih je većina bila za izbjeglički status (90.000) i zaštitu iz humanitarnih razloga (43.000).

Najviše dozvola izdano državljanima Ukrajine, Maroka i Indije

Ukrajinci su daleko najbrojniji doseljenici u zemlje Europske unije. Od tri milijuna izdanih dozvola 757.000 ih je izdano državljanima Ukrajine te su se pretežno uselili u Poljsku. Slijede Marokanci (133.000 dozvola, od kojih je 47 posto izdano u Španjolskoj) te Indijci (131.000 dozvola, od čega 19 posto u Njemačkoj).

Među prvih 10 državljanstava koja su dobila dozvole u EU u 2019. godini zapošljavanje je bio glavni razlog izdavanja dozvola Ukrajincima (87 posto izdanih dozvola) i Bjelorusima (58 posto izdanih dozvola). Obitelj je bila prevladavajući razlog za izdavanje dozvola Marokancima (59 posto), a obrazovanje za dozvole izdane Kinezima (40 posto) i Amerikancima (37 posto). Stjecanje izbjegličkog statusa i međunarodna zaštita glavni su razlog odobravanja dozvola useljenim Sirijcima.