'Ideje vrijede onoliko koliko je netko spreman za njih platiti. Glupe ideje ne vrijede ništa – od pametnih zaradiš novac', poručio je Davor Bruketa, svjetski priznati dizajner, na panel diskusiji na temu 'Kreacija, inovacija, bagatelizacija – pošto kila ideje?', održanoj u okviru prvog festivala oglašavanja Ideja X
Kreativni direktor i suosnivač marketinške agencije Bruketa&Žinić sudjelovao je, zajedno s predstavnicima marketinških agencija, kreativcima, konzultantima i predstavnicima velikih hrvatskih korporacija, u diskusiji kojoj je cilj bio rasvijetliti odnose oglašivača i kreativaca, sporne točke u njihovoj komunikaciji, ali i ukazati na to da su kreativnost i inovacija od presudnog značaja za izgradnju brandova i konkurentske prednosti kompanija.
'Ideja je jedina valuta za budućnost i nalazi se ispred novca i informacije. Jedino će ideja ostati bitna', ustvrdila je Nadežda Milenković, kreativna direktorica iz susjedne Srbije. Po njezinom mišljenju, glavni je problem 'ljudi koji prave reklame' činjenica da oni koji iste te reklame naručuju i plaćaju, ali i oni koji ih gledaju dovoljno ne cijene stručnost kreativaca iz svijeta stvaranja ideja i reklama.
'Klijenti ne vjeruju da smo stručni, iako se od nas očekuje da budemo majstori komunikacije', rekla je Milenković.
Iako je istaknuto da su kreativnost i inovacija jedan od putova za izlazak iz krize te da se svi javno zaklinju u oba elementa uspjeha, realnost je posve drukčija jer se inovativnost i kreativne ideje sve teže probijaju kroz hijerarhijske odnose, pa oglasne agencije pod prijetnjom gubitka klijenta i prihoda sve više strahuju.
'Iako će oglašivači javno reći da im je važno partnerstvo s marketinškim agencijama, anonimno će tvrditi drukčije. To pokazuju i neke anonimne ankete u SAD-u u kojima su, naravno anonimno, klijenti oglašivače postavili iza 30. mjesta', podsjetio je Dario Vince, direktor Ujedinjene produkcije. Upozorio je da je pred marketinškim stručnjacima realna opasnost po kojoj 'realno nestaju kao profesija, posao sve teže ide, a u budućnosti kreativci ili neće znati raditi ili im se rad neće isplatiti'.
'Ako se sruši dignitet kreativaca, srušit će se i dignitet agencija. Stoga treba voditi računa o dignitetu struke, ali i o postavljanju standarda', rekao je Vince.
O postavljanju standarda govorio je i Davor Bruketa, po čijem ih mišljenju marketinške agencije trebaju postaviti. 'Nažalost, agencije se ne mogu ni okupiti na jednom mjestu', upozorio je Bruketa, dodajući da će se 'naručitelji ponašati kako im to dopuste kreativci'.
'Ideja daje vrijednost brandu', smatra Kristijan Gregorić, direktor marketinga i izvoza u Karlovačkoj pivovari, dodajući da u svom poslu 'svaki dan mora biti inovativan jer ga na to tjera konkurencija'. Gregorić ipak ukazuje da 'napraviti jednu ideju koja će trajati godinama, a potom i krenuti u posao, nije lako'. Po njemu, dijalog oglašivača i agencija je nužnost, razumijevanje također, a sve pod sloganom 'More human'.
Iako se nije mogao precizirati odgovor na pitanje kako valorizirati ideju, odnosno kako naplatiti kreativnost, konzultant Bruno Bonifačić dao je i objašnjenje zašto je to tako: 'Kreativnost se jednostavno ne može svrstati u tablice i ne može se izmjeriti.' U sličnom tonu govorila je i Tamara Sušanj-Šulentić iz Plive, navodeći da je 'svima stalo do dobrih ideja, no ostaje pitanje tko određuje što je dobra ideja i koji je kriterij za to valoriziranje'.
'Oglašivači i agencije dijele sudbinu i u dobru i u lošem. Stanje na tržištu je teško, pa ja takva situacija i s budžetima oglašivača i agencija, no suradnja je još uvijek dobra, a komunikacija na visokoj razini. Nužno je i da standarde postavimo zajedno', zaključila je Sušanj-Šulentić.
Panel diskusija 'Kreacija, inovacija, bagatelizacija – pošto kila ideje?' u kojoj se pokušalo ukazati i na smjer traženja rješenja za poticanje smjelih ideja i njihove kvalitetne produkcije, zajednički jezik kreativaca i odjela nabave, stimuliranja kreativne industrije, ali i odgovora na pitanje koliko je kreativnost presudna za poslovni uspjeh, samo je jedan dio dvodnevnih aktivnosti festivala Ideja X. Na festivalu, koji se održava na Zagrebačkom velesajmu, okupilo se više od 1.300 sudionika iz Hrvatske i regije, a u natjecateljskom dijelu prijavljeno je 269 kreativnih radova.