Prema podacima koje je DZS danas objavio, uz mjesečni rast od jedan posto, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su u listopadu bile više za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec 2020. Najviša je to stopa godišnje inflacije od veljače 2013. godine. Osim učinka baznog razdoblja, posljedica je to prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku (osobito usluga), stoji u analizi RBA.

Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u listopadu u odnosu na rujan imale su cijene odjeće i obuće (za 0,59 posto). U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene rekreacije i kulture (za -0,02%).

Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12,2 posto. On je uvelike generiran u kategoriji goriva i maziva (+24,9 posto godišnje) odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte.

Godišnji rast cijena, izuzev odjeće i obuće (-0,4 posto u odnosu na listopad 2020.), bilježe i sve ostale kategorije. Cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više 3,8 posto. Osim ulja i masti s godišnjim porastom cijena od 20,4 posto, snažan rast zabilježen je u kategoriji mlijeka, sira i jaja (+5,2 posto) te kruha i žitarica (+5,3 posto). Rast je primjetan u kategorijama alkoholna pića i duhan (+5,8 posto) te restorani i hoteli, u kojima su samo cijene usluge smještaja na godišnjoj razini porasle 5,5 posto odražavajući povoljna kretanja u turizmu i u postsezoni.

U razdoblju od siječnja do listopada prosječna godišnja stopa inflacije dosegnula je dva posto. Navedeni rast najvećim je dijelom generiran rastom cijena prijevoza (više od polovice pritisaka dolazi upravo iz ove kategorije). Rast cijena dobara i usluga bez energije u istom je razdoblju iznosio 1,2 posto.

Prema očekivanjima analitičara RBA, inflacija bi i do kraja godine trebala ostati na povišenim razinama uz nastavak pojačanih inflatornih pritisaka na cijenu hrane, što će biti ključan generator rasta potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju.

I dok je splet mjera monetarne politike u borbi protiv inflacije troškova razmjerno ograničen, Vlada je privremenu mjeru zamrzavanja cijene naftnih derivata s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka sredinom studenog produljila za još 30 dana, s iznimkom cijena premium goriva, koje više neće biti limitirane. Uz to, barem za sada (do travnja 2022.) godine ne bi trebalo doći do rasta cijena plina kućanstvima.

Vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju 2022., a uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe oni bi se trebali smiriti u drugoj polovici 2022. Međutim visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflacija mogla biti viša od trenutnih očekivanja.