Većih zakonskih izmjena u najnovijem prijedlogu nema. Sindikati su se, međutim, uspjeli izboriti da godišnji odmor za tekuću godinu treba iskoristiti najkasnije do konca lipnja iduće godine. Tako će se godišnji odmori regulirati kao i sada, iako je ranije predlagano da se neiskorišteni godišnji odmor za tekuću godinu može iskorititi u roku od 18 mjeseci. Po novom zakonu, godišnji odmor može najkraće trajati četiri tjedna, piše Novi list.

Usklađivanjem ZOR-a s direktivama EU, najduže tjedno radno vrijeme uključujući i prekovremeni rad ne može iznositi duže od 48 sati. Zakon sada definira noćnog radnika, rad u smjenama i smjenskog radnika s propisanim obvezama poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima. Radniku zaposlenom na određeno vrijeme poslodavci će morati osigurati ista prava i uvjete kao radnicima koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem. Ukida se zabrana noćnog rada žena u industriji, kao i zabrana rada 'teških' poslova pod zemljom i vodom. Sadašnje zakonodavstvo zabranjuje ženama, primjerice, da rade kao instruktori ronjenja.

Ulaskom Hrvatske u EU ukinut će se radna knjižica ocijenjena kao 'administrativna prepreka slobodi kretanja'. Izdane radne knjižice zadržat će dokaznu snagu u postupcima ostvarivanja prava, a firme će ih vratiti radnicima. Usklađeni ZOR agencijama za privremeno zapošljavanje daje ovlast za ustupanje radnika i korisnicima u inozemstvo, na što sada monopol ima državna burza za zapošljavanje.

Ono što je ostalo nedogovoreno, pitanje je ugovora o radu na određeno vrijeme. Sindikati su inzistirali da se mogućnost takvog ugovora skrati na godinu dana, no kako je riječ o pitanju koje ne treba usklađivati s pravnom stečevinom EU o tome bi se trebalo nakadno raspravljati. Međutim, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i dalje inzistira na striktnijem reguliranju rada na određeno te najavljuje i mogućnost prosvjeda na Markovom trgu.