Otkaz ugovora o radu je jednostrani akt jedne od ugovornih strana što znači da ugovor mogu otkazati i radnik i poslodavac, bez pregovaranja s drugom ugovornom stranom. Otkaz ugovor o radu može biti redoviti ili izvanredni.

Sporazumi raskid ugovora o radu je prestanak radnog odnosa uz dogovor radnika i poslodavca.

Razlozi za redoviti otkaz

Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog. Redoviti otkaz može se uručiti u slučaju:

• ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

• ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)

• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili

• ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Razlozi za izvanredni otkaz

Izvanredni otkaz mogu dati i poslodavac i radnik ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Osobito važna činjenica zbog koje se uručuje izvanredni otkaz ocjenjuje se od slučaja do slučaja, a okolnosti i razlozi otkaza moraju se pismeno obrazložiti. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u zakonskom roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Zakon o radu izričito propisuje da izvanredni otkaz nije opravdan u slučaju privremene nenazočnosti na radu zbog bolesti ili ozljede, u slučaju podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanja u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti te u slučaju obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.

Uvjeti za sporazumni raskid

Sporazumi raskid ugovora o radu je prestanak radnog odnosa kada se radnik i poslodavac sporazume oko uvjeta prestanka radnog odnosa te o tome sklope pisani sporazum.

Prijedlog u pisanom obliku može podnijeti i zaposlenik i poslodavac, ali nitko nije obvezan ni na kakvo potpisivanje sporazuma ako mu to ne odgovara.

Sporazumni raskid ugovora o radu trebao bi, uz potpise svih uključenih strana, sadržavati i izražavanje volje za prestankom radnog odnosa te definiran datum prestanka radnog odnosa. U sporazumu se također mogu odrediti i drugi parametri poput prava na otpremninu, prava na neiskorišteni godišnji odmor te obveze čuvanja poslovne tajne.

Otkazni rok

Kod redovnog otkaza postoji otkazni rok dok kod izvanrednog otkaza prestanak radnog odnosa nastupa momentalno.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu, a njegovo trajanje ovisi o duljini trajanja radnog odnosa i utvrđene je zakonom. Minimalni zakonski otkazni rok je dva tjedna za osobe koje su radile kraće od godinu dana a maksimalni tri mjeseca za osobe čiji je radni odnos trajao 20 uzastopnih godina.

Otkazni rok može biti dulji ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom ili internim aktom poslodavca. Za vrijeme otkaznog roka radnik je dužan raditi osim ako mu poslodavac ne odobri korištenje otkaznog roka bez radne obveze.

Osporavanje otkaza

Ako smatrate da vam je poslodavac nezakonito dao otkaz možete u roku od 15 dana od dana kada ste preuzeli odluku o otkazu uložiti prigovor poslodavcu i zahtijevati da preispita odluku o otkazu. Poslodavac može u sljedećem roku od 15 dana od dana kada primi vaš prigovor, na njega pozitivno odgovoriti.

Ako se unutar toga roka uopće ne očituje ili vaš prigovor negativno riješi, možete u daljnjem roku od 15 dana podnijeti tužbu pred nadležnim sudom. Pri tome valja voditi računa da propuštanjem ovih rokova gubite pravo ostvarenje svojih prava zatražiti sudskim putem.

Pravo na otpremninu

U slučaju osobno ili poslovno uvjetovanog redovitog otkaza, zagarantirano vam je pravo na otpremninu, uz uvjet da ste radili kod poslodavca neprekidno dvije godine. Zakonom je propisana minimalna otpremnina, a konkretni iznos ovisi o dužini trajanja radnog odnosa kod poslodavca te o visini plaće.

U slučaju sporazumnog raskida ugovor nemate zakonsko pravo na otpremninu osim u slučaju utvrđivanja tzv. kolektivnog viška radnika, kada je poslodavac dužan isplatiti otpremninu.

Minimalni zakonski iznos otpremnine je jedna trećina prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ukupan iznos zakonske otpremnine ograničen je na najviše šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih unazad tri mjeseca od prestanka ugovora o radu.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu biti propisana prava na višu otpremninu od minimalne zakonske.

Naknada za nezaposlene

Pravo na naknadu za nezaposlene, koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, imate u slučaju osobno ili poslovno uvjetovanog redovitog otkaza, uz uvjet da imate najmanje devet mjeseci staža u posljednja 24 mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Dakle, novčanu naknadu nećete dobiti ako je radni odnos prestao vašom krivnjom, voljom ili u sporazumu s poslodavcem.

Izuzetak je sporazumni raskid sklopljen na prijedlog poslodavca u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika. U tom slučaju, ako prihvatite prijedlog poslodavca, uz otpremninu imate i pravo na naknadu za nezaposlene.