'Ova vlada dosada nije vodila aktivnu ekonomsku politiku kojom bi utjecala na promjene u gospodarstvu, pa su ove gospodarske smjernice samo očekivanja da će se nešto dogoditi, a zašto bi se to uopće moglo dogoditi, to Vlada ne zna', komentirao je analitičar Ljubo Jurčić ekonomske smjernice koje je na jučerašnjoj sjednici predstavila Vlada, a kojima obećava procvat BDP-a, koji bi 2014. godine trebao iznositi 4 posto, rast investicija od 5 posto sljedeće godine i rezanje deficita svake godine za jedan posto.

Vlada je, kaže Jurčić, 'zamislila oporavak kroz pasivnu ekonomsku politiku, odnosno rezanje troškova koje u postojećoj strukturi gospodarstva samo proizvodi deficite, a oni su nužni i mogu biti samo veći ili manji'.

Pametne zemlje koju su izašle iz krize vodile su aktivnu ekonomsku politiku koja se prema ovom ekonomskom analitičaru treba fokusirati na tri cilja: podizanje proizvodnje, održavanje ili povećanje zaposlenosti i povećanje izvoza.

'Naša vlada uopće nema instrumente za te ciljeve, ove smjernice su samo puste želje i ni slučajno ne mogu ostvariti postavljene ciljeve', smatra Jurčić.

Podsjetio je na crne brojke: Hrvatska je jedina zemlja u Europi osim Grčke u kojoj imamo pad zaposlenosti veći nego u 2010. te pad investicija. Ipak, 'statistički ćemo vjerojatno izaći iz recesije ove godine, no to je samo igra brojkama', kaže Jurčić.

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da je uvijek bolje malo ambicioznije postaviti ciljeve, ali da dio novog gospodarskog modela mora biti i porezna reforma.

'Ne bih ulazio u to koliko su smjernice Vlade samo predizborna obećanja, ali rejting agencije i strani investitori nakon izbora očekuju fiskalnu konsolidaciju koja će staviti javne financije u dugoročno održiv okvir. Oni će nas natjerati na to, neće više tolerirati ovakvu razinu deficita, nemamo vremena više biti lijeni. Pitanje je hoćemo li to provesti sami ili uz pomoć MMF-a, ali u 2012. nužan je zaokret u fiskalnoj politici', komentirao je Šantić za tportal.

Ljubo Jurčić pak upozorava na činjenicu da su svi političari, umjesto fokusiranja na povećanje proizvodnje, prihvatili 'mantru o stabilnosti financijskog sektora', koji bi zapravo trebao biti potpora realnom sektoru. 'Ne smije nam biti svetinja samo čvrst bankarski sektor, on bi trebao više raditi da podigne realni sektor. Ovako ispada da svi samo moramo čuvati stabilnost bankarskog sektora, makar bili na prosjačkom štapu!', zaključio je.