Analitičari RBA time su revidirali naniže svoju raniju procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2023. godini, s 1,8 na 1,2 posto, a podignuli projekciju inflacije, čiji su rast ranije prognozirali na 6,7 posto.

Glavna makroekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević istaknula je da su i današnji podaci DZS-a o padu industrijske proizvodnje i potrošnje u trgovini na malo u prosincu potvrdili da gospodarstvo usporava.

Naime, industrijska proizvodnja pala je na godišnjoj razini drugi mjesec zaredom, ovaj put 2,4 posto, dok je trgovina na malo na godišnjoj razini pala za 0,8 posto.

Solidno tržište rada

Živković Matijević je ustvrdila da bi pad potrošnje stanovništva bio i veći, no da Hrvatska ima solidno tržište rada, pri čemu je registrirana stopa nezaposlenosti povijesno na najnižoj razini te iznosi 6,8 posto, uz nastavak rasta zaposlenosti.

No, istaknula je da se tržište rada sve više suočava s nedostatkom radne snage, a koje se pokušava nadomjestiti sa zapošljavanjem sve veće broja radnika iz trećih zemalja, koji su lani podnijeli oko 129 tisuća zahtjeva za rad, čime su nadmašili prosječni broj registriranih nezaposlenih osoba u 2022., koji je iznosio oko 116 tisuća.

Kada je riječ o BDP-u, u RBA prognoziraju da će rast hrvatskog gospodarstva u 2022. iznositi 6,3 posto, dok u ovoj godini definitivno slijedi usporavanje, čak i bez obzira na vanjske čimbenike poput energetske krize, rat u Ukrajini i usporavanje gospodarstava glavnih vanjskotrgovinskih partnera, ocijenila je Živković Matijević.

Istaknula je da je Hrvatska zakoračila u 2023. s razinom bruto domaćeg proizvoda koji je realno veći za oko deset posto u odnosu na razdoblje prije pandemije.

'To je poprilično visoka stopa rasta i na neki način je neodrživo da se tako snažne stope rasta nastave u slijedećem razdoblju', izjavila je Živković Matijević.

Sve veća ovisnost o turizmu

U 2023. se očekuje usporavanje rasta svih sastavnica BDP-a osim investicija, koje bi poglavito trebale biti podržane iz europskih sredstava, kako iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), tako i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Ta sredstva predstavljaju ne samo mogućnost za ublažavanje nepovoljnih posljedica usporavanja ostalih sastavnica BDP-a, već i priliku da se gospodarstvo učini otpornijim i održivijim, istaknuto je u RBA analizi.

S druge strane, iako pozitivni turistički rezultati vesele, Živković Matijević je upozorila da je ovisnost Hrvatske o turizmu sve veća, pa je stoga neophodno raditi na diverzifikaciji gospodarstva i jačanju industrije.

'Ostaje činjenica visoke, pa čak i rastuće ovisnosti o turizmu temeljene na dolasku, noćenjima i potrošnji prvenstveno inozemnih gostiju. Stoga, duljina i jačina potencijalne recesije, uz obuzdavanje inflacije, kod najvažnijih emitivnih tržišta Hrvatske uvelike određuje i izglede rasta ne samo izvoza usluga već i osobne potrošnje zbog strukture turističkih kapaciteta i utjecaja na raspoloženje i očekivanja hrvatskih kućanstava', piše u RBA analizi.

Inače, procjena je da će prihodi od potrošnje nerezidenata u 2022. dosegnuti 13 milijardi eura, izvijestila je Živković Matijević.

Dvoznamenkaste stope inflacije će se zadržati cijeli prvi kvartal

Procijenjeno kretanje inflacije od 7,5 posto u ovoj godini znatno je veće od nekog dugoročnog prosjeka, a povratak stopa od oko dva posto na mjesečnim razinama ne očekuje se prije 2025. godine, rekla je Živković Matijević.

Dvoznamenkaste stope inflacije u 2023. bi se trebale zadržati cijeli prvi kvartal, nakon čega bi trebalo uslijediti postupno smirivanje, pod uvjetom da ne bude određenih šokova, navela je.

Po nekim preliminarnim procjenama koje je iznijela Živković Matijević, inflacija bi u siječnju na godišnjoj razini mogla porasti za 13,5 posto.

Očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) nastaviti s podizanjem kamatnih stopa, a po procjenama RBA analitičara, one će u veljači i ožujku porasti za po 50 baznih bodova, a svibnju i lipnju za po 25 baznih bodova.