Najrazvijenije hrvatske županije su ujedno i najkonkurentnije, a ljestvicu najkonkurentnijih županija otvara Grad Zagreb, Zagrebačka županija je na petom mjestu, dok su na začelju Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija
Istaknula je to profesorica osječkog Ekonomskog fakulteta i članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Slavica Singer predstavljajući danas istraživanje 'Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.' na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb. Istraživanje je provedeno na inicijativu NVK, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Istaknula je kako se osim vodeće pozicije, u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj čak pet od šest županija nalazi među prvih sedam, a samo je Krapinsko-zagorska županija izvan tog elitnog kluba i nalazi se na 15. mjestu. Singer zanimljivim drži da iako se Krapinsko-zagorska županija nalazi blizu Zagreba ima najveći problem sa razinom obrazovanosti, odnosno faktor obrazovanja ne pridonosi njenoj konkurentnosti.
Zato Sjeverozapadna Hrvatska treba u politici regionalnog razvoja voditi računa o uravnoteženju konkurentskog kapaciteta te kako omogućiti bolje korištenje postojećih faktora poslovnog okruženja za jačanje konkurentnosti unutar regije.
Govoreći o prednostima i nedostacima konkurentnosti u Gradu Zagrebu Singer je kao prednosti izdvojila demografiju, zdravlje i kulturu, kvalitetu poslovnih škola, osnovnu infrastrukturu te razvijenost poduzetništva. Kao nedostaci su navedeni mali broj poduzetničkih zona po glavi stanovnika, prosječna stopa prireza te nedovoljni udjel prerađivačke industrije u zaposlenosti.
Zagrebačka županija je na petom mjestu po rangu konkurentnosti, dok je po rangu BDP-a po stanovniku na 12. mjestu, što znači da treba poraditi na tome, kazala je Singer.
Navela je i primjer Ličko-senjske županije koja se prema rangu konkurentnosti na 19. mjestu, dok je po rangu BDP-a po stanovniku na trećem mjestu. No Singer napominje kako se BDP u toj županiji stvara iz donacija te kako taj trend nije dugoročan.
Temeljem rezultata istraživanja Nacionalno vijeće za konkurentnost je izradilo sedam prioriteta i preporuka za podizanje regionalne konkurentnosti pa se tako preporučuje razvoj regija znanja u kojima su povezani akademska i poslovna zajednica te javna uprava. Preporuke su nadalje restrukturiranje gospodarske strukture kroz razvoj novih, ali i napuštanje nekih postojećih industrija, jače investiranje u regije i županije kroz javno-privatna partnerstva, bolju regionalnu infrastrukturnu povezanost itd.
