'Zasad ne vidimo utjecaj političke nestabilnosti. Ono što je jasno i važno za našu projekciju je da državni proračun ostaje kakav je. On omogućava uz ovu stopu rasta BDP-a da deficit proračuna padne ispod tri posto. A od iduće godine očekujemo i smanjenje udijele javnog duga u BDP-u. Procedura prekomjernog deficita traži od Hrvatske da svede deficit ispod tri posto BDP i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za 1,3 -1,4 postotna poena godišnje', rekao je Vujčić prilikom prezentacije srpanjskog biltena središnje banke.

Istaknuo je kako je najveći problem Hrvatske visoka stopa nezaposlenosti. U usporedbi s ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe, tu najlošije stojimo.

'Hrvatska mora naći način da kreira radna mjesta. To se prvenstveno odnosi na strukturne reforme koje mogu podići srednjoročne i dugoročne stope rasta BDP-a, odnosno kreirati nova zaposlenja. Nova kreacija zaposlenja treba doći iz novih sektora i tvrtaka za koje treba stvoriti poticajno poslovno i regulatorno okruženje', naglasio je guverner.

Ponovio je kako temeljni rizik Hrvatske s trenutačnom razinom vanjskog i javnog duga ostaje mogućnost promjene uvjeta financiranja na tržištu, odnosno rast kamatnih stopa što bi bio velik šok.

Guverner nije želio komentirati mogućnost da kreditne agencije dodatno spuste rejting Hrvatske.

Na pitanje hoće li se Vlada uspjeti do kraja ove godine zadužiti na međunarodnom tržištu rekao je kako to ovisi o mnogim unutarnjim i vanjskim faktorima. Podsjetimo, ministra financija Zdravko Marić pokušao je izdati euroobveznice u lipnju, ali se povukao nakon što su investitori tražili preveliku cijenu.

'Na prošlom road showu ulagači su tražili određenu premiju rizika na nepoznatu političku situaciju. Onog trenutka kada politička situacija postane jasnija. Kada se upoznaju s novom vladom i njezinim programom, onda će lakše odlučiti kolika je cijena rizika za Hrvatsku', izjavio je Vujčić.

Istaknuo je kako će HNB i dalje nastaviti voditi ekspanzivnu monetarnu politiku koja je dodatno osnažena uvođenjem strukturnih repo operacija. Međutim, na dosad održanim repo aukcijama banke su pokazale relativno skroman interes za jeftinim novcem.

'To dokazuje kako kritike na račun monetarne politike ne drže vodu. Bankama jednostavno ne treba novac jer ga imaju dovoljno. Monetarni uvjeti nisu ni po čemu kočili rast potražnje za kreditima niti rast BDP-a', rekao je Vujčić.

Novinari su ga pitali i kako se problemi talijanskih banaka UniCredita i Intesae Sanpaolo održavaju na njihove banke kćeri u Hrvatskoj Zagrebačku banku i PBZ. Guverner je odgovorio kako je HNB u stalnom kontaktu s Europskom središnjom bankom i da nema nikakvih problema kad je riječ o Zagrebačkoj banci i PBZ-u.

'Zagrebačka banka i PBZ su izuzetno visoko kapitalizirane i stabilne financijske institucije', naglasio je Vujčić.