Napominju kako bi u posljednjem tromjesečju 2012., prema raspoloživim mjesečnim podacima, ponovno mogao biti zabilježen pad gospodarske aktivnosti, nakon stagnacije u trećem tromjesečju

U trećem tromjesečju prošle godine BDP je pao za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, što je tek blago usporavanje u odnosu na godišnju stopu pada iz drugog tromjesečja od 2,2 posto. Na razini prvih triju tromjesečja realni se BDP smanjio za 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, pri čemu je samo izvoz robe i usluga stagnirao, dok su sve ostale sastavnice nepovoljno djelovale na agregatnu gospodarsku aktivnost, objašnjavaju analitičari HNB-a.

Dostupni mjesečni podaci za posljednje tromjesečje 2012. upućuju na pad gospodarske aktivnosti na kraju godine. Prosječna razina fizičkog obujma industrijske proizvodnje u listopadu i studenome bila je niža od one ostvarene u trećem tromjesečju, a pao je i promet od trgovine na malo.

Analitičari središnje banke ističu i kako su se tijekom listopada i studenoga nastavila negativna kretanja na tržištu rada, daljnje slabljenje povjerenja potrošača, pad trgovine na malo i slabljenje industrijske proizvodnje.

Što se tiče pozitivnih rezultata, dinamizirao se izvoz, a u listopadu je zabilježen i porast aktivnosti u građevinarstvu, no za sada je, kako se napominje, teško ocijeniti znači li to promjenu padajućeg trenda.

Rast ukupnoga robnog izvoza dinamizirao se tijekom listopada i studenoga (prema sezonski prilagođenim podacima porastao je za 8,2 posto u odnosu na treće tromjesečje) pod dominantnim utjecajem povećanog izvoza brodova. Pad izvoza nafte i naftnih derivata usporio se, a nastavio se oporavak izvoza ostale robe.

240135,229292,229791,234329
Ukupan robni uvoz smanjio se za 4,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje (prema sezonski prilagođenim podacima), dok se s druge strane povećao uvoz nafte i naftnih derivata te ostalih prijevoznih sredstava.

Negativna kretanja na tržištu rada dodatno su se intenzivirala tijekom listopada i studenoga, te se zaposlenost nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost povećavati. Realne su se plaće također nastavile smanjivati.

Inflacija potrošačkih cijena usporila se s 4,8 posto u listopadu na 4,4 posto u studenome. Temeljna se inflacija također usporila, s 2,3 na 2,2 posto.

Monetarna kretanja obilježili su daljnja visoka likvidnost bankovnog sustava, pad plasmana i razduživanje banaka prema inozemstvu.

Iz HNB-a navode i kako nedavno sniženje rejtinga hrvatskih obveznica nije prouzročilo značajnije povećanje premije za rizik, no ona ostaje relativno visoka u odnosu na premije drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi.