"HNB kontinuirano provjerava izloženost banaka te, ukoliko smatra potrebnim, poduzima mjere da se ona umanji. Stabilnost financijskog sustava je osigurana i time je HNB ispunio svoju regulatornu obvezu. Istovremeno, HNB nije u mogućnosti - zbog zakonom utvrđene povjerljivosti supervizorskog postupka - govoriti o pojedinim postupcima i poduzetim mjerama u okviru nadzora koji kontinuirano provodi", ističu iz središnje banke.

Kako se dalje navodi u priopćenju, kreditiranje klijenata koji ta sredstva potom koriste za trgovačko kreditiranje trećeg u okviru svoje redovne poslovne aktivnosti spada u svakodnevno poslovanje banaka. Pri tome je banka dužna obratiti pažnju jesu li korisnici kredita povezani s poduzećima s kojima posluju na bilo koji od tri načina - vlasnički, upravljački ili gospodarski. Ukoliko jesu, onda se ograničenja velike izloženosti definirana Uredbom 575/2013/EU (članci 387.-403.) primjenjuju ne na pojedinog korisnika kredita nego na skup povezanih osoba.

Tu problematiku dodatno regulira i Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija (NN. br. 2/2010. i 160/2013.).

"Vlasnička i upravljačka povezanost lako su dokazive, međutim gospodarska povezanost pitanje je politike banke te ne postoje jasni kriteriji po kojima se određuje. To je pitanje pokriveno Uredbom 575 i Odlukom o velikim izloženostima kreditnih institucija, no po pitanju prepoznavanja gospodarske povezanosti dano je diskreciono pravo pojedinim bankama da definiraju standarde gospodarske povezanosti. U tom smislu HNB kao supervizor može, polazeći od standarda koje primjenjuju pojedine banke, definirati prikaz na razini sustava, no davanje naloga za primjenu tog prikaza u računovodstvenim i operativnim evidencijama banaka moguća je samo u neupitnim slučajevima jer propisi bankama daju jasnu diskreciju na tom području", navodi se u priopćenju HNB-a.

Kako se nadalje ističe, sve su banke financirale klijente koji su koristili kredite za financiranje robe prodane svojim kupcima. "Sve su banke ispravno primjenjivale kriterije upravljačke i vlasničke povezanosti, no dio banaka, po viđenju HNB-a, nije na odgovarajući način primjenjivao kriterije gospodarske povezanosti, odnosno HNB je uspješno poduzimao mjere prema tim bankama u slučajevima gdje je gospodarsku povezanost bilo moguće dokazati. Postoje indicije da su usprkos provedenim mjerama i danim nalozima neke kreditne institucije nalazile načina preuzete rizike prikriti pred regulatorom", ističu iz središnje banke.

Poručuju i kako je "HNB u potpunosti svjestan situacije i ne postoje potrebe za provođenje novih provjera; naš je nadzor kontinuiran".

"Mogući prekršaji zakona ustanovljeni su u pojedinim slučajevima, a neki su i dokazani u okončanim prekršajnim postupcima. Rizici koje su banke preuzele mogli bi imati utjecaja na imovinu njihovih dioničara, ali ne i na stabilnost financijskog sustava.

Ukupni otpis prepoznatih rizika po najvećem prepoznatom vezanom riziku ne bi, ni u slučaju punog otpisa svih potraživanja, izazvao regulatornu slabost na razini sustava, niti bi i jednu pojedinu banku učinio insolventnom. Međutim, dio banaka ne bi u tom slučaju izvršavao sve zadane kapitalne zahtjeve, te bi njihovi dioničari morali prikupiti dopunski kapital ukoliko žele nastaviti poslovati", navode iz HNB-a.

"Na žalost, posljedice prekršaja zakona su samo prekršajne; vjerojatno je sada dobar trenutak za razmatranje uvođenja kaznenog djela protiv financijske stabilnosti, što je neformalno predloženo još 2015., ali tada nije bilo reakcije", zaključuje se u priopćenju središnje banke. 

Guverner HNB-a Boris Vujčić krajem prošlog tjedna je novinarima izjavio da u ovome trenutku u HNB-u ne vide rizik za bankovni sustav koji bi mogao proisteći iz problema s Agrokorom.

"Mi smo radili stres test, odnosno testiranje bankarskog sustava na moguće posljedice problema s tim poduzećem i smanjivanje njihovih naplativih potraživanja. Oni pokazuju da je bankovni sustav stabilan i nadalje. HNB je u protekle dvije i pol godine radio upravo na tome da osigura da bankovni sustav unutar zakonskih limita ostane manje osjetljiv na jedan takav mogući stres", rekao je Vujčić novinarima u petak, na 5. susretu guvernera regije. 

Prošloga tjedna Hina je objavila, pozivajući se na izvor iz bankarskih krugova, da je izloženost hrvatskog bankarskog sektora posrnulom Agrokoru smanjena u proteklih 2,5 godine za otprilike 3,5 milijardi kuna. 

Od 2013. godine regulator na bankarskom tržištu tražio je od svih banaka da svedu limit svoje izloženosti prema jednom klijentu na 25 posto svog kapitala. Kako je rečeno Hini iz bankarskih krugova, dosta banaka 2013. godine bilo je iznad tog limita.

Također, bilo je dosta otpora iz banaka da se svedu u taj limit, s obzirom da su Agrokoru banke mogle plasirati kredite i po kamati od 8 posto. Pojedine banke pokušale su potom plasirati kredite povezanim poduzećima Agrokora, kako bi zaobišle taj zahtjev regulatora, pa je regulator naveo da i povezana poduzeća smatra "rizikom Agrokora".

Ukupno je izloženost hrvatskih banaka Agrokoru smanjena za više od 3,5 milijardi kuna, podatci su bankarskih krugova, iz kojih su napomenuli i kako ukupnu izloženost Agrokora banke smatraju poslovnom tajnom te se ne može doći do tog podatka.