'Ako se u obzir uzme nastavak pada poslovnog pouzdanja u srpnju i kolovozu te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka', kratko se u Biltenu HNB-a dijagnosticira stanje u kojem naša ekonomija dočekuje jesen.

Kako je to prvi Bilten koji potpisuje novi guverner HNB-a Boris Vujčić, moglo bi se zaključiti da se radi i o njegovoj kritici vladajućima za stanje u kojem se nalazimo, piše Jutarnji.hr.

Dio krivnje, što jasno i piše u Biltenu, snosi i stanje u okruženju, posebno u zemljama eurozone, no dio odgovornosti je i na protagonistima domaće ekonomske scene. Vidi se to i iz upozorenja o povećanju javnoga i vanjskoga duga, kao i iz uvijene 'packe' zbog povećanja broja zaposlenih u državnim i javnim službama te povećanja porezne presije. Vujčić je time, čini se, položio prvi test u stolcu šefa monetarne vlasti u Hrvatskoj, demantiravši one koji su strahovali da će otupiti oštricu prema izvršnoj vlasti.

Umjesto toga, pokazao je da će nastaviti putem koji je utabao njegov prethodnik Željko Rohatinski, čijih kritika nisu bili pošteđeni ni Milanovićeva, ni Kosoričina, ni Sanaderova administracija. Ocjena Rohatinskoga iz svibnja, kad je Banskim dvorima poručio da 'pada sve što ne treba padati', vjerojatno je nešto po čemu će ga šira javnost najviše pamtiti.

'Dokumente HNB-a niti mogu niti želim komentirati. No ono što sam u svibnju rekao u Opatiji, to i dalje izražava moj pogled na ekonomsku situaciju', kratko je jučer rekao Rohatinski.

Od tih ocjena, očito, bitnije ne odstupa ni nova garnitura u HNB-u. Gospodarska situacija u zemlji daleko je od dobre, što se vidi po cijelom nizu pokazatelja, koje središnja banka analizira u rujanskom Biltenu - od nastavka pada aktivnosti, preko rasta inflacije i prave eksplozije nezaposlenosti, do nimalo blistava stanja u raznim sektorima ekonomije.