U svojoj polugodišnjoj makroekonomskoj projekciji HNB ističe kako rat u Ukrajini praćen rastom cijena energenata te dodatnim poteškoćama u globalnim lancima opskrbe do sada nisu ozbiljnije naštetile izgledima rasta za hrvatsko gospodarstvo.

'Negativni inozemni šokovi u većoj mjeri odrazili su se na prerađivački sektor, dok su u uslužnom sektoru poteškoće navladane zahvaljujući ukidanju većine preostalih epidemioloških mjera i preusmjeravanju potražnje s dobara prema uslugama, što je općenito pogodovalo uslužno orijentiranim gospodarstvima koja su manje ovisna o globalnim proizvodnim lancima', navodi se u projekciji HNB.

U takvim okolnostima u prvom tromjesečju 2022. rast domaće gospodarske aktivnosti ubrzao se na 2,7 posto.

Sličan intezitet HNB očekuje i u drugom kvartalu, s tim da turističke rezervacije sugeriraju kako nas čeka rekordna turistička sezona.

'Zbog toga bi se na razini cijele godine realni BDP mogao povećati na 5,5 posto. Nepovoljne globalne okolnosti uz izražene inflacijske pristiske ipak bi se nogle odraziti na domaća gospodarska kretanja u 2023. kada se očekuje usporavanje rasta domaće relna aktivnosti na 2,5 posto', navodi HNB.

Kad je riječ o inflaciji središnja banka očekuje kako će ona ubrzati i da će u lipnju biti iznad 11 posto, dok bi na razini čitave godine iznosila 9,4 posto.

'To je prije svega rezultat zamjetno viših globalnih cijena enegrgenata i sirovina uz sve vidljivije naznake prelijevanja viših ulaznih troškova na širi skup dobara i usluga', ističe HNB.

U idućoj godini prognozira usporavanje rasta cijena i inflaciju od 4,6 posto.

Guverner HNB-a Boris Vujčić u izjavi za medije osvrnu se i na kamatne stope.

'Odluke koje smo danas donijeli utjecat će na visinu kamatnih stopa, tako da pojeftinjuju financiranje banaka i one imaju manje razloga dizati kamatne stope. Kamatne stope će biti niže nego što bi to inače bile. U ovom trenu ne vidim razlog da kamatne stope na novoodabrane kredite rastu', kazao je guverner.

Naime, HNB je donio odluku da se u kolovozu prepolovi stopa obavezne pričuve za banke i u prosincu svede na 1 posto, što je stopa obavezne pričuve u eurozoni.

Uz to je guverner donio odluku i da se tzv. minimalna potrebna devizna potraživanja, isto tako prepolove prvo u kolovozu, nakon toga da se potpuno ukinu u prosincu.

Efekt prve mjere će biti, objasnio je Vujčić, oslobađanje preko 34 milijardi kuna za banke, a efekt druge mjere će biti oslobađanje i mogućnost drugačijeg raspolaganja s 5 milijardi eura za bankovni sustav.