Hrvatska narodna banka reagirala je smjernice Gospodarskog vijeća predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, u kojima se, između ostalog, zagovara deprecijacija kune po stopi od dva posto godišnje
Reakciju HNB-a prenosimo u cijelosti.
Hrvatska narodna banka nastavit će voditi dosadašnju tečajnu politiku. Riječ je o politici stabilnog tečaja kune, na kojoj se – u uvjetima visoke razine euroizacije u Republici Hrvatskoj – temelji politika održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnost. Ta politika tečaja ne podrazumijeva najavu parametara kretanja tečaja kune prema euru.
To bi, naime, bitno ograničilo mogućnosti djelovanja monetarne politike, a moglo bi izazvati i druge neželjene posljedice (primjerice, otvorilo bi prostor za spekulativne aktivnosti na tržištu). Kada je riječ o konkretnim učincima predložene deprecijacije, valja istaknuti da bi nominalna deprecijacija kune prema euru i drugim svjetskim valutama od 10% povećala razinu ukupnog duga svih domaćih sektora, osim banaka i HNB-a, za oko 51,7 mlrd. kuna ili 15,1% BDP-a.
Od porasta zaduženosti zbog deprecijacije, na središnju državu, nefinancijska poduzeća i stanovništvo redom se odnosi 22,0 mlrd. kuna (6,4% BDP-a), 19,6 mlrd. kuna (5,7% BDP-a) te 7,6 mlrd. kuna (2,2% BDP-a). Izravni negativni učinak ocijenjen je u odnosu na stanje duga na kraju lipnja 2016. godine. Tada je ukupni domaći i inozemni dug svih sektora, osim banaka i HNB-a, iznosio 692,7 milijarde kuna (202,0% BDP-a), pri čemu je od toga 517,0 milijardi kuna (150,8% BDP-a) ili 74,6% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu.
Pritom je ukupni dug opće države iznosio 285,7 milijardi kuna, od čega je 219,6 milijardi kuna ili 76,9% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu. Što se tiče nefinancijskih poduzeća, njihov je ukupni dug ocijenjen na 253,6 milijardi kuna, od čega je pod utjecajem tečajnih kretanja 196,0 milijardi kuna ili 77,3%. Ukupni dug stanovništva iznosio je 122,4 milijardi kuna, od čega je 76,0 milijardi kuna ili 62,1% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu.
K tome, deprecijacija nominalnog tečaja kune dovela bi sigurno do povećanja inflacije, ali je to teško kvantificirati iz statističkih podataka, s obzirom da je tečaj kune prema euru tijekom posljednjih dvadesetak godina stabilan. Prema rezultatima HNB-ove ankete o načinu na koji poduzeća u Hrvatskoj određuju i mijenjaju cijene svojih proizvoda, koja je provedena 2010. godine, oko 90 posto poduzeća promijenilo bi cijenu svog proizvoda ukoliko bi promjena tečaja bila veća od 2 posto.
