U svom prvom intervjuu na novoj poziciji zamjenik guvernera HNB-a za Banku govori o domaćem financijskom i bankovnom sustavu, ulasku u europsku bankovnu uniju, o opetovanim prizivanjima devalvacije i inflacije te zašto je obnova gospodarskog rasta preduvjet stabilnosti bankarskog sustava
Zahvaljujući kontracikličnoj politici HNB-a i mjerama koje smo poduzimali prije krize, banke su i dalje dobro kapitalizirane i adekvatnost kapitala je jako visoka, rekao je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Relja Martić u intervjuu objavljenom u svibanjskom izdanju Banke
'Međutim integracijom u europsku bankovnu uniju, koja se intenzivno izgrađuje, kao nacionalni regulatori nećemo više u potpunosti moći zahtijevati od banaka da zadrže dostignute razine adekvatnosti kapitala te bi dio kapitala koji se vodi kao zadržana dobit mogao biti povučen', upozorava zamjenik guvernera.
'To bi trebalo biti kompenzirano odgovarajućim promjenama politika rezerviranja kako bi se zadržala robusnost sustava na zadovoljavajućoj razini. O kojim je konkretno promjenama riječ, za sada je još rano govoriti, postoje nacrti i prijedlozi, ali se na njima još radi. Potreban je velik oprez, i HNB je toga svjestan, da se takvim promjenama ne bi izazvali neželjeni učinci i ne bi ugrozilo buđenje kreditne aktivnosti banaka', objašnjava Martić.
Dodaje da je do sada povlačenje kapitala bilo na prosjeku usporedivih zemalja. Neke analize sugerirale su da tu Hrvatska stoji izrazito loše pa su prije nekoliko mjeseci dobile kod nas zamjetan publicitet, ali pokazalo se da nisu do kraja bile metodološki korektne za komparativnu analizu, pojašnjava zamjenik guvernera.
'Što ubuduće na tom području treba očekivati, ovisi samo o nama. Postoji visoka korelacija između smanjivanja poluge i odljeva kapitala s jedne strane i pokazatelja percepcije rizika zemlje, poput CDS spreadova, postojećeg LTD odnosa, povrata na kapital i, naravno, rasta BDP-a s druge strane. Dakle sve ovisi o tome u kojoj ćemo mjeri biti sposobni pokrenuti održiv rast', zaključuje Martić.
Zamjenik guvernera u intervjuu je govorio i o sudbini malih banaka: 'U kratkom ili u dugom roku njihovu sudbinu će odrediti njihovi vlasnici i njihove uprave, dokle god je adekvatnost njihovog kapitala u skladu s regulatornim zahtjevima.'
Martić smatra da mjesta ima i za male i za velike. 'Male banke mogu naći svoju tržišnu nišu i mogu se razvijati unutar nje. Ako u tome ne uspiju, nestat će s tržišta i u tome ne vidim problem. Jedan od alternativnih načina pozicioniranja na tržištu je, očigledno, prestati biti mali i prema tome, ako vlasnici tih banaka nađu računicu i interes, krenut će u okrupnjivanje, odnosno spajanje sa sličnim bankama', zaključuje zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić u intervjuu za svibanjsko izdanje Banke.
