Europsko gospodarstvo situacija počelo se blago oporavljati 20 mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu. No ono bi ponovno osjetiti nove poremećaje eskalacijom sukoba između Izraela i Hamasa. Bliski istok i vlade diljem svijeta strepe od kopnenog napada izraelskih trupa na Gazu, nakon što su militanti Hamasa prošlog vikenda ubili najmanje 1300 ljudi u Izraelu. Posljedice nasilja na Bliskom istoku mogao bi osjetiti cijeli svijet, i to nakon ekonomske krize zbog covida i rata u Ukrajini, kad je Europa napokon počela pokazivati blagi oporavak uslijed inflacije
'Svjetsko gospodarstvo je ušlo u teška vremena jer su geopolitičke napetosti pravi ekonomski rizik. Svaka eskalacija u regiji imala bi, naravno, značajan utjecaj na globalni rast i globalni prosperitet', rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire novinarima u Marakešu na marginama godišnjeg okupljanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke.
Od šoka izazvanog odlukom Kremlja da pošalje trupe u Ukrajinu, zbog čega su troškovi goriva vrtoglavo porasli, globalna proizvodnja se počela oporavljati - ali polako; porasla je za tri posto ove godine i očekuje se da će ostati na 2,9 posto sljedeće godine, prema prognozi MMF-a, piše Politico.
Eurozona bi ove godine trebala rasti za samo 0,7 posto, a iduće za 1,2 posto - što je smanjenje za -0,2 i -0,3 postotna boda u odnosu na prethodna očekivanja MMF-a.
Povrh rata, poremećaji u opskrbnom lancu nakon pandemije covida i spiralni troškovi zaduživanja uzeli su svoj danak. Očekuje se da će se globalna inflacija smanjiti, ali prema MMF-u, većina se zemalja do 2025. neće vratiti na dva posto - što godišnji cilj mnogih središnjih banaka. Očekuje se da će europsko područje jedinstvene valute dosegnuti taj cilj tek u drugoj polovici 2025., rekao je Alfred Kammer, direktor MMF-a za Europu.
Dok je za sada ekonomski učinak sukoba Izraela i Hamasa relativno ograničen, postoji strah da bi dugotrajni rat, s potencijalom daljnje eskalacije na Bliskom istoku, mogao poništiti oporavak i rast europskog gospodarstva.
Cijene nafte porasle su u ponedjeljak za 4 posto, blago su pale u utorak i ostale znatno ispod nedavnog vrha od gotovo 100 dolara po barelu. Posljedični učinak poskupljenja nafte u Europi mogao bi biti značajan, pogotovo jer je kontinent u šoku zbog cijena energije koje su prošle jeseni potjerao inflaciju u spiralu.
Skokovi iznad 10 posto smanjili bi globalni BDP za oko 0,15 postotnih bodova i povećali inflaciju za 0,4 postotna boda, rekao je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas. 'Morat ćemo malo pričekati i vidjeti kakav bi mogao biti utjecaj', rekao je.
Rast cijene nafte signalizira očekivanje širenja nasilja, rekao je Henning Gloystein, direktor za energiju, klimu i resurse u think tanku Eurasia Group. 'Sukob do sada uopće nije utjecao na opskrbu naftom - cijena koju vidimo doslovno je cijena nafte na tržištu s većim rizikom opskrbe zbog zabrinutosti da bi sukob mogao eskalirati', rekao je.
Očekuje se da bi svaka iranska umiješanost u napad Hamasa, koju Teheran poriče, mogla dovesti do smanjenja iranske proizvodnje nafte i pooštravanja zapadnih sankcija prema njoj. 'Ako Hormuški tjesnac bude pogođen, tada ćemo vidjeti da će cijene nafte skočiti preko krova, daleko iznad 100 dolara po barelu', dodao je Gloystein.
To bi otežalo borbu za stavljanje inflacije pod kontrolu, povećavajući pritisak na vlade s obje strane Atlantika da poduzmu daljnje mjere za rješavanje krize troškova života.
Daljnje pooštravanje sankcija također bi mogao biti jedan od poteza ako se Iran umiješa. U bilješci od četvrtka, investicijska banka Goldman Sachs rekla je da očekuje da će iranska proizvodnja nafte tek neznatno opadati kao rezultat sukoba, u skladu s očekivanjima da će se cijena nafte do kraja sljedeće godine kretati po 100 dolara po barelu.
'Smatramo da su rizici umjereno iskrivljeni prema dolje u odnosu na našu trenutnu prognozu od 3,25 milijuna barela dnevno tijekom 2024.-25.', rekli su analitičari.
Buduće cijene plina u Nizozemskoj - referentna vrijednost za industriju - porasle su u četvrtak na gotovo 52 eura po megavat satu, što je najviša vrijednost u sedam mjeseci i porast od gotovo 37 posto u odnosu na cijenu od petka nakon završetka trgovanja, ali to se svodi na mnoštvo čimbenika.
Izrael je u ponedjeljak naredio Chevronu da prekine vađenje plina na svom polju Temer zbog napada iz Gaze, a finska vlada je u srijedu potvrdila da istražuje sabotažu na podvodnom plinovodu koji prolazi ispod Baltičkog mora. No to ograničen utjecaj na opskrbu, pri čemu je europsko skladište plina blizu 100 posto popunjenosti.
'Tržište plina je mirno, ali napeto', rekao je Gloystein, dodajući da bi svaka eskalacija sukoba koja bi ugrozila velike regionalne proizvođače LNG-a poput Katara mogla dodatno povećati cijene. 'Ne treba puno da se uhvati groznica. Imali smo ukrajinski rat, ruske rezove u opskrbi plinom, sankcije za ograničenje nafte, a sada imate i rat na Bliskom istoku - to je problem', rekao je.