PREOSTALO SAMO 48 SATI

Hoće li SAD preko 'fiskalne litice' pasti u recesiju?

30.12.2012 u 17:43

Bionic
Reading

Čelnicima dviju američkih najvećih stranaka ostala su još dva dana da spriječe 'fiskalnu liticu' pa demokrati i republikanci iza zatvorenih vrata intenzivno pokušavaju naći rješenje u Washingtonu, a američki predsjednik Barack Obama ponovno je pozvao na postizanje dogovora u nedjelju na televiziji, javljaju američki mediji

Vođa demokratske većine u američkom Senatu Harry Reid i vođa senatske republikanske manjine Mitch McConnell planiraju poslijepodne po mjesnom vremenu izvijestiti svoje zastupnike o postignućima pregovora održanih tijekom vikenda na kojima se tražio dogovor kojim bi se izbjegla 'fiskalna litica' - više od 600 milijardi dolara automatskog rasta poreza i rezanja proračunskih troškova, što bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja.

Predsjednik Predstavničkog doma John Boehner, republikanac iz Ohija, sazvao je sjednicu doma koja bi trebala početi u 19 sati po srednjoeuropskom vremnu kako bi zastupnici bili spremni za moguću akciju izbjegavanja 'fiskalne litice'. Senat će također zasjedati kasnije u nedjelju.

Obama, koji je prije dva dana pozvao kongresne čelnike u Bijelu kuću 28. prosinca i zadužio Reida i McConnella za postizanje sporazuma, u nedjelju je dao intervju za NBC i kazao da je 'umjereno optimističan'. Naglasio je da bi izostanak sporazuma naštetio tržištu.

'Imamo još 48 sati. Nadam se da će ljudi, neovisno o stranačkim razlikama, shvatiti da je nam prioritet da ne porastu porezi obiteljima srednje klase. To bi teško naštetilo našem gospodarstvu', kazao je Obama.

Glavni spor je u tome što republikanci ne žele povišenje poreza za bilo koga dok demokrati žele zadržati niže poreze za većinu Amerikanaca, ali ih povećati za one koji zarađuju preko 250.000 dolara godišnje.

Po zakonu iz 2010. godine, ne uspiju li demokrati i republikanci postići dogovor o saveznom proračunu 1. siječnja automatski stupa na snagu sigurnosni mehanizam, tzv. 'fiskalna litica', odnosno trenutačno podizanje poreza i smanjivanje državne potrošnje, koje bi moglo odvesti najveće svjetsko gospodarstvo u recesiju.