Slijedom dobrih makroekonomskih pokazatelja, ekonomski analitičari već duže najavljuju podizanje hrvatskog kreditnog rejtinga, koji se još od prosinca 2012. nalazi na špekulativnoj razini.

Iako još od 2015. bilježimo pozitivne makroekonomske trendove koji se očituju u kontinuiranom rastu BDP-a i smanjivanju javnog duga, kreditne agencije vrlo sporo prilagođavaju rejting u skladu s poboljšanim pokazateljima.

Tek početkom 2018. dvije od tri vodeće kreditne agencije (Fitch i Standard & Poor's) podigle su hrvatski rejting za jedan stupanj nadomak investicijskog, dok ga agencija Moody's još uvijek drži dva stupnja ispod investicijske razine.

Zanimljivo je da se Hrvatska već duže vrijeme zadužuje po znatno povoljnijim uvjetima nego što to sugerira ocjena kreditnog rejtinga. Tako se, primjerice, Rumunjska, Mađarska i Poljska zadužuju nepovoljnije nego Hrvatska, premda imaju viši kreditni rejting. To znači da su financijska tržišta efekte očekivanog povećanja rejtinga u značajnoj mjeri već uračunala u cijene hrvatskih obveznica.

Od povrata investicijskog rejtinga profitirali bi svi – država, poduzeća i građani - i to primarno kroz nešto niže kamatne stope, ali i otvaranje vrata investitorima koji se suzdržavaju od ulaganja u zemlje sa statusom 'smeća'.

Viši rejting nosi veću atraktivnost za sve vrste ulaganja, pa se slobodno može nagađati da bismo možda privukli i nešto više stranih investitora koji bi u zemlji otvorili pokoje novo radno mjesto.