Prvog dana svog mandata američki predsjednik Donald Trump povukao je dramatične poteze u energetskoj politici. Proglašenjem 'nacionalnog energetskog izvanrednog stanja' i ponovnim izlaskom iz Pariškog klimatskog sporazuma, najavio je novu eru američke energetike – onu koja stavlja naglasak na fosilna goriva i smanjenje ekoloških ograničenja
Trumpovo proglašenje 'nacionalnog energetskog izvanrednog stanja' omogućit će brže izdavanje dozvola za projekte eksploatacije nafte i plina, kao i za izgradnju novih cjevovoda. Istodobno, ukinuta su zaštićena područja, osobito na Aljasci, kako bi se omogućila eksploatacija ključnih resursa poput nafte, plina, ugljena i urana. U svom inauguralnom govoru Trump je izjavio: 'Ponovno ćemo biti bogata nacija, a tekuće zlato ispod naših nogu pomoći će nam u tome.'
Ovakve odluke usmjerene su na dva ključna cilja: povećanje izvoza fosilnih goriva da bi se smanjio kroničan trgovinski deficit te povećanje domaće opskrbe za borbu protiv tvrdokorne inflacije u SAD-u.
vezane vijesti
Što to znači za globalno tržište energije?
Pojedini stručnjaci vjeruju da će dugoročne implikacije Trumpove energetske politike uključivati snižavanje međunarodnih cijena nafte i plina. Globalna potražnja za plinom nastavlja rasti, no proizvodnja ne prati taj tempo. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, svjetska potražnja za njime dosegla je rekordne razine, a nedostatak ukapljenog prirodnog plina (LNG) stvorio je dodatne pritiske na tržište.
Energetski stručnjak Davor Štern smatra da Trumpova naftno-plinska ofenziva ipak neće dovesti do pada cijena.
'S rastom cijena ugljikovodika rasle su i cijene usluga te djelatnosti. Proizvodnja nafte i plina nije više profitabilna koliko je prije bila. Veće količine neće donijeti značajnije promjene. Drugi veliki proizvođač, Saudijska Arabija, jako je ovisan o SAD-u i neće ništa napraviti da poremeti američke interese. Uglavnom, povećanje američke proizvodnje neće utjecati na cijene', rekao je za tportal Štern.
Zabrinutost u Europi
Trumpova odluka o ukidanju zabrane za nove LNG izvozne terminale mogla bi udvostručiti izvozne kapacitete SAD-a u narednih pet godina, ističu stručnjaci. Europa, koja se udaljava od ruskog plina, spremno će prihvatiti američki LNG, a već sada 80 posto plina na njemačkim LNG terminalima dolazi iz SAD-a.
Iako će dodatna američka ponuda plina pomoći stabilizaciji europskog tržišta, njemački ministar gospodarstva Robert Habeck upozorava na moguću novu ovisnost Njemačke o SAD-u. Nakon što je Europa smanjila energetsku ovisnost o Rusiji, Trumpova politika mogla bi izazvati slične izazove, ovaj put s Amerikom kao dominantnim dobavljačem.
'Ako govorimo o razdoblju od pet godina, može se očekivati da će se zaustaviti rat u Ukrajini. To će značiti povratak ruskog plina na tržište. Rusi su u međuvremenu razvili dosta jaku LNG industriju. Uz to, imate velika ulaganja u sjevernoj Africi, Alžiru, Tunisu, čak i u Libiji, sve više politički stabilnijoj. Zatim su tu Izrael s velikim nalazištima u Mediteranu, Katar i Arapski zaljev. Smatram da Europa ne mora strahovati, LNG-a će biti dovoljno iz različitih izvora', uvjeren je Štern.
