'Naša Vlada je izrazito proeuropski i prohrvatski orijentirana. To je u našem programu i u duhu kampanje koju smo vodili. Na tim načelima dobili smo povjerenje građana. Imamo iskustvo u procesu pristupanja EU. Prije 10 dana bio je sastanak Europskog vijeća koji se zove Leaders Agenda. On će poslužiti vladama da se pripreme za budućnost', rekao je Plenković.

Premijer je kazao kako EU čekaju brojni izazovi, poput Brexita i novog plana financiranja Unije, te kako je njemu na prvom mjestu stvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast.

'Hrvatska ima dva ključna koraka - postati dio šengenskog prostora, a naša je ambicija da budemo spremni za to 2019. godine. Drugi važan element tema je današnje konferencije, a to je pristupanje eurozoni. Ne želim licitirati datumom, ali mislim da je realno da 2020., godina hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, bude godina onoga što se naziva ERM-2', najavio je. Naime ERM-2 je kratica za europski tečajni mehanizam.

'Idemo transparentno, otklanjamo mitove i strahove. Ispunjavajući program reformi, učinit ćemo sve napore da Hrvatska u dvomandatnom razdoblju Sabora i Vlade postane članica eurozone', rekao je.

Hrvatska je u svom ugovorom o pristupanju EU već rekla 'da' eurozoni, podsjetio je.

'Uvođenjem eura Hrvatska bi postala članica naprednijih članica integracije eurozone. Legitimno je pitanje što donosi euro: globalni politički i ekonomski integritet te lakšu razmjenu s 340 milijuna Europljana koji već koriste euro. Ta je valuta najprepoznatljiviji simbol EU-a. Vidim euro kao instrument koji je koristan u našoj bitki za gospodarski rast', rekao je.

Građani će, rekao je, vrlo konkretno osjetiti euro. Više neće biti tečajnog rizika, a i smanjit će se kamate za financiranje građana i poduzeća. Postat ćemo primamljiviji ulagačima i turistima.

'Cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina narasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto. U isto vrijeme u zemljama s eurom bruto plaće rasle su puno brže nego u Hrvatskoj. Stoga ne stoje slogani koji upućuju na krivi zaključak da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće. Taj mit treba razbiti', dodao je.

Drugo pitanje koje se postavlja je zašto baš sada: 'Hrvatska, zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima koje smo postigli u zadnje dvije godine, ima priliku pokrenuti taj proces, a uvjeti su povoljni. Odgovornom politikom omogućili smo početak smanjenja javnog duga. Sve smo to postigli u godini kada je gospodarstvu prijetila najveća kriza od osamostaljivanja. Ponekad imam dojam da velik broj ljudi nije svjestan posljedica koje su mogle nastupiti oko Uskrsa ove godine', rekao je Plenković.

'Dokazali smo da smo odvažni i da smo se inspirirali primjerima drugih zemalja koje su bile u tim situacijama. Sve tri agencije za rejting popravile su nam izglede. Prepoznaju to i međunarodna tržišta, a politikom koju promoviramo želimo popraviti taj položaj', rekao je.

Hrvatska danas zadovoljava gotovo sve uvjete za uvođenje eura, osim previsokog duga. 'Ambicija Hrvatske mora biti praćena realnim reformama', zaključio je.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je kako je cilj Vlade i države napraviti prvi korak, a to je pokretanje procedure ulaska u europski tečajni mehanizam.

'Hrvatska je visoko eurizirana zemlja. U takvom okviru stupnjevi slobode vođenja monetarne politike bitno su suženi. Ne možete izgubiti ono što nemate, kako to pjeva Bob Dylan. Pokušali smo dati pregled osnovnih koristi i troškova. Što se koristi uvođenja eura tiče, to je ukidanje valutnog rizika, što je vrlo važno jer smo visoko eurizirana zemlja. Taj učinak je trajan. Nakon toga je tu smanjenje kamatnih stopa i uklanjanje rizika valutne i bankovne krize', rekao je Vujčić.

'Nećemo imati promjenu kuna u euro. Imat ćemo i poticaj stranim ulaganjima, bit ćemo manje rizični investitorima. Tu su i manje koristi, poput pristupa mehanizmima financijske pomoći Europske središnje banke. Troškovi uvođenja su mali i pretežno jednokratni, poput rizika od rasta cijena tokom konverzije, rizika od priljeva prekomjernog kapitala i manjih troškova uplata na račun Europske središnje banke', rekao je.

Otklonio je sumnje da će cijene snažno rasti ako uvedemo euro jer su u usporedivim zemljama one tek minimalno porasle nakon njegova uvođenja. Stoga možda ne bi bilo loše da se jedno vrijeme cijene iskazuju i u eurima i u kunama, dodao je.

'Procijenili smo da bi u Hrvatskoj taj porast cijene trebao iznositi 0,2 postotna poena. Više će ga osjetiti oni u višoj dohodovnoj kategoriji jer će rasti cijene ugostiteljskih, kulturnih i rekreativnih usluga', rekao je guverner.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako država članica sama odlučuje kada će započeti proces uvođenja. Prvo ide krug neformalnih aplikacija, nakon čega gospodarski odbor EU-a evaluira taj zahtjev ne bi li utvrdio je li on opravdan.

'Tijek pregovora nije vremenski ograničen. Dio pregovora odrađuje se u tajnosti, nakon čega se objavljuje datum ulaska u tečajni mehanizam i limiti konverzije', rekao je Marić.

Dodao je da je za Hrvatsku sada najizazovnije postići više stope potencijalnog rasta, kojem danas najveći doprinos daje kapital, dok je učinak rada negativan. 'Uz provođenje adekvatnih strukturnih reformi možemo postići puno više', zaključio je ministar financija.

Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, istaknula je kako Hrvatska i dalje raste sporije od socijalističkih država.

'Hrvatska polako konvergira, ali vrlo polagano. Vrlo je zanimljivo istaknuti to da divergira razlika u kupovnoj moći između Hrvatske i bivših socijalističkih zemalja. Prosječna kupovna moć u Hrvatskoj je na oko 85 posto drugih tranzicijskih zemalja', rekla je.

Tim stanjem nitko ne može biti zadovoljan, zbog čega je i pokrenuta rasprava o potrebi strukturnih reformi.

'Produktivnost rada je niža nego u Njemačkoj, ali imamo pozitivan trend. Hrvatski radnik raspolaže sa sve više i više kapitala. Ukupna produktivnost ima negativan nagib i to pokazuje zašto moramo provoditi strukturne reforme. Ne samo zbog pristupanja euru, jer to samo uvođenje neće riješiti', rekla je Dalić.

Dodala je i kako se nada da će proces pristupa eurozoni dati dodatan poticaj za provođenje reformi i društveni dogovor o potrebi onih strukturnih.

Poseban panel bit će posvećen efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane. Izlaganja i panel-diskusije u programu konferencije ponudit će kvalitetnu podlogu za očekivanu raspravu, a održat će se uz sudjelovanje uglednih predstavnika akademske zajednice, poduzeća, banaka, nekoliko udruženja i udruga te nositelja novčane i ekonomske politike.

Na konferenciji će biti i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.