U manje od mjesec dana to je drugi slučaj nemogućnosti izdavatelja da na dan dospijeća isplati ulagače. U rujnu se to prvi put dogodilo na domaćem tržištu, i to HG Spotu. Ta dva primjera nemaju mnogo toga zajedničkog, jer njihov biznis ima različite značajke već u smislu cikličnosti. Hospitalija je, za razliku od HG Spota, i danas zdravo poduzeće koje, doduše, u državi s kojom puno radi u sferi zdravstva ima i rizik kašnjenja s naplatom. Ukratko, ispada da im je najčvršća poveznica Zagrebačka banka kao aranžer.

Iako je za izvršavanje obaveza po zaduženju neke kompanije najodgovornija sama kompanija, ni za banku-agenta nije pohvalno ako upravo njihovi projekti ispadnu 'neuredni'. Zato se i vezano uz jučerašnju objavu Hospitalije trgovine nameće pitanje je li se u pokušaj dogovora o refinanciranju krenulo prekasno ili je netko neočekivano iskočio iz dogovora? U financijskim krugovima spominje se sukob Zagrebačke banke i najvećeg dioničara Hospitalije, Quaestus partnera. 

Dva primjera 'tehničkog defaulta' otvaraju niz pitanja važnih za tržište u cjelini. Trenutačno je u opticaju milijardu i pol kuna komercijalnih zapisa koji dospijevaju u razdoblju do godinu dana. Sposobnost servisiranja tih dugova važna je i zbog povjerenja ulagača u taj financijski instrument, ali i tržište i fondovski biznis u cjelini.