Taj tradicionalni kongres koji se održava pri kraju turističke godine u organizaciji Udruge poslodavaca u hrvatskom hotelijerstvu (UPUHH), okupio je više od sto hotelijera i njihovih partnera među kojima i predstavnike hotelijerskih udruga iz Italije i Španjolske te predstavnike Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Ministar turizma Darko Lorencin hotelijerima je zahvalio na porastu investicija, ali ih pozvao da se više uključe u kreiranje sadržaja i ponude destinacija. Kako je zbog sjednice vlade brzo otišao s kongresa, ministar nije čuo poruke koje su hotelijeri iznosili u nastavku, što im je, kako su rekli, žao, jer smatraju da su oni dosta uključeni u destinacije, ali problem je nedostatak avio linija, pogotovo zimi i u kasniju jesen.

Glavna tema - tehnologija

Iako je glavna tema kongresa eBusissiness Hotelijerstvo, s naglaskom na nove tehnološke trendove u hotelima, u prvom dijelu kongresa najviše se govorilo o ovogodišnjem poslovanju i izazovima u 2016. koja, po ocjeni hotelijera, ne samo da je neizvjesna nego će zasigurno biti i teža od ove, pogotovo nastave li se problemi s terorizmom i sigurnošću.

’Zabrinuti smo zbog te situacije, kao i time što se oduljilo sastavljanje vlade od koje iznova očekujemo da uvaži turizam kao stratešku djelatnost i rastereti ju i na državnoj i na lokalnoj razini od brojnih fiskalnih i parafiskalnih te administrativno-birokratskih prepreka koje koče investicije i razvoj’, poručio je Ivica Sabljić ispred kompanije Valamar Riviera. Teško očekivati da 2016. bude rekordna jer se već sada najavljuje stopiranje rezervacija putovanja iz SAD-a, Rusije i drugih zemalja, kaže on.

Kao i direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić, on misli da će zbog cijele te situacije trebati više novca za promociju kojeg prema planovima HTZ ima manje nego ove godine zbog smanjenja turističke članarine pa stoga smatraju da bi iz državnog proračuna HTZ trebao dobiti više, a ne jednako kao ove godine.

’Mi smo sad u zrakopraznom prostoru što nas zabrinjava, jer s jedne strane ove godine imamo velik rast u turizmu, a s druge na veliki dio tog rasta nismo utjecali i događa se bez naše kontrole’, kazao je predsjednik UPUHH-a iz HUP-Zagreb Kristian Šustar koji također smatra da vlada treba što prije donijeti akcijski plan za turizam.

’Za taj bi plan trebalo biti zaduženo i Ministarstvo turizma, ali na čelu s premijerom, i bilo kakvo čekanje za tako nešto, primjerice siječanj, već može biti kasno za smišljenu reakciju prema tržištima’, kazao je Šustar, na što se nadovezao profesor s opatijskog Fakulteta za hotelski menadžment Zdenko Cerović poručivši da se u neizvjesnoj i globalno teškoj situaciji više treba okrenuti susjednim i bližim nego dalekim tržištima i ciljanom promocijom na svakodnevnoj bazi animirati turiste.

Hotelijeri su upozorili i na 'vječne' teme poput neriješenog turističkog zemljišta i pomorskog dobra te tromog i kompliciranog birokratskog sustava zbog čega primjerice, kako je kazao Goran Fabris iz kompanije Maistra, već dvije godine čekaju na realizaciju investicije od oko milijardu kuna u rušenje i gradnju novog hotela Park u Rovinju i pretvaranje jednog kampa u hotel s ukupno više od 500 soba.

’Imamo novac, podršku lokalne, županijske i državne razine, spremni smo na dogovore i želimo investirati, ali ne ide i to je paradoks, no ipak se nadamo da ćemo to uspjeti u iduće dvije godine’, kazao je Fabris koji kao i drugi hotelijeri smatra da će dolazak velikog Marriottovog brenda Ritz-Carlton u Kupare za par godina pridonijeti većem razumijevanju hotelskog biznisa, naravno ako ga se želi zadržati.

Poslovanje hotela ove godine znatno bolje nego lani

Na kongresu je predstavljeno i istraživanje opatijskog Fakulteta na uzorku od 70 hotela koje je pokazalo da su svi parametri poslovanja hotela ove godine znatno bolji nego lani, pogotovo kod onih s četiri i pet zvjezdica koji su zabilježili najveće pomake, od porasta dolazaka turista i noćenja od 11 odnosno 9 posto u devet mjeseci, do porasta ukupnih prihoda po noćenju koji se ovisno o regiji, Istri, Kvarneru, Dalmaciji i kontinentu kreću od oko 58 eura do oko 78 eura. To je, kao i kod prosječnog prihoda po raspoloživoj sobi, u odnosu na lanjskih devet mjeseci porast od oko 10 na više eura, opet ovisno o regiji i kategoriji hotela.

Još veći porast hotelijeri su zabilježili kod prosječne cijene sobe koja se ove godine za devet mjeseci ukupno kretala između 60 i 100 eura, a lani od 48 do 82 eura, dok su i više cijene, od 150 pa i do 170 eura bile u srpnju i kolovozu, i to najprije u Istri, koja općenito ima nešto bolje pokazatelje u hotelijerstvu od Kvarnera i Dalmacije, ali joj se približio kontinent s hotelima u kojima se razvija wellness i zdravstvena te kongresna ponuda i koji rade cijele godine.