U Registru koji je izradilo Ministarstvo financija u suradnji s Institutom za javne financije navedeno je čak 245 neporeznih prihoda. Zanimljivo je da među pobrojanima uz spomeničku rentu i doprinose za vode i šume nedostaju još dva koji su izazivali najveći bunt hotelijera, a to su pretplata za HRT i plaćanje autorskih prava ZAMP-u.

Odgovor na pitanje zašto HRT pretplata i ZAMP nisu uvršteni u Registar neporeznih prihoda, premda se u javnosti najčešće spominju kao parafiskalni nameti, zatražili smo od Ante Baje, znanstvenika s Instituta za javne financije koji je vodio ovaj projekt.

'Registar se treba poboljšavati i ažurirati novim neporeznim prihodima koje su u mjerodavnosti institucija iz javnog sektora. U obuhvat svakako treba uključiti i pretplatu za HRT i ZAMP, pa čak i školarine na visokim učilištima, kao i ostale prihode koji trenutačno nisu uključeni u registar', rekao je Bajo za tportal.

Ideja registra bila je, prema Bajinim riječima, da se na jednom mjestu evidentiraju prihodi koji mogu utjecati na cijenu javnih usluga, te da se sektorskom analizom utvrdi je li i u kojoj mjeri opterećuju stanovništvo i privatna poduzeća.

Hotelijeri već dulje vrijeme upozoravaju da im različita parafiskalna davanja snažno opterećuju poslovanje, pa su, pogođeni krizom, odlučili zatražiti njihovo smanjivanje. Neprimjerenim smatraju da moraju plaćati TV pretplatu čitavu godinu za sve hotelske sobe iako one veći dio godine zjape prazne. Ogorčeno su u veljači poručili da bi najbolje bilo pobacati televizijske prijamnike i isključiti glazbu u hotelima. Ipak, uvaži li Vlada njihov kriterij da ne plaćaju pretplatu za 'gosta kojeg nema', bit će zanimljivo vidjeti kako će reagirati pojavi li se slična inicijativa građana koji će možda poželjeti ne plaćati pretplatu tijekom ljetnih mjeseci koje ne provedu u svom domu.

A čim je Bajsovim akcijskim planom najavljeno smanjenje parafiskalnih terećenja u turističkom sektoru na račun glazbenika, iz ZAMP-a su reagirali poručivši da su autorska prava privatna prava, a ne parafiskalni nameti jer se 'ne radi o prihodima države i ne služe javnoj namjeni', a za danas su glazbenici najavili inicijativu za zaštitu od akcijskog plana.

Uz ove najspominjanije, u neporezne prihode ulaze i različite naknade, pristojbe, novčane kazne i stručni ispiti. Ne ubire ih samo država, nego i korisnici državnog proračuna, javna poduzeća i jedinice lokalne samouprave. Među 245 neporezna prihoda nalaze se oni više-manje poznati poput naknade za obrazac domovnice, boravišnih pristojbi za turiste, ispita za mali ribolov, ali i neki 'maštovitiji', poput naknade za odobrenje grba i zastave, priznavanja naziva primarijus ili utvrđivanja kakvoće sjemena.

Hotelijeri i ostali poduzetnici žale se da neporezna davanja iz godine u godinu rastu: troškovi za ZAMP u 2007. godini porasli su za 22 posto u odnosu na godinu ranije, spomenička renta 40 posto, a komunalni doprinosi za gotovo 70 posto.

'Veći dio rasta bio je rezultat povećanja cijena komunalnih usluga, ali i brojnih vodnih naknada. U proteklim godinama primjetan je i značajniji rast naknada za brojne izdane koncesije', objašnjava Bajo rast neporeznih prihoda.

S druge pak strane, bez obzira na poduzetničke poteškoće, istraživanje Instituta za javne financije pokazalo je da visina neporeznih prihoda u Hrvatskoj izražena kroz postotak BDP-a ne odskače od europskog prosjeka. Kod nas su neporezni prihodi 2007. iznosili 4,5 posto BDP-a, dok je europski prosjek proteklih godina iznosio četiri do pet posto BDP-a.

No to je, prema Baji, samo procjena, jer za razliku od poreza, malo zemalja OECD-a pruža detaljnije informacije o tim vrstama prihoda. Čak se i evidencije neporeznih prihoda po zemljama članicama OECD-a razlikuju jer pojedine zemlje dio prihoda, posebice od koncesija, evidentiraju u stavke poreza na promet dobara i usluga.