Očekivanja građana od EU-a te komunikacijski i politički prioriteti u četvrtak i petak bili su tema rasprave na panelima koje je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u sklopu Fažana Media Festa.

Glavna tema Eurobarometra bila je vladavina prava i dodjela fondova EU-a, a na postavljeno pitanje treba li se novac iz njih dijeliti samo onim članicama koje poštuju vladavinu prava i demokratske principe, velika većina Hrvata odgovorila je potvrdno – 46 posto ispitanih odabralo je odgovor 'slažem se u potpunosti' dok je još 41 posto ispitanih reklo da se 'slaže'.

Po pitanju izlaska iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i projekata iz plana Next Generation EU, vrijednog 800 milijardi eura, koji Uniju moraju učiniti otpornijom na buduće krize, postavljeno je pitanje hoće li taj paket pomoći otpornosti naše zemlje, pri čemu je 13 posto ispitanih Hrvata reklo da se 'slaže u potpunosti', a 51 posto ispitanih reklo je kako se 'slažu', po čemu smo također bolji u odnosu na prosjek ispitanih.

Građani su bili nešto skeptičniji kada im je postavljeno pitanje vjeruju li da će Vlada dobro iskoristiti novac iz paketa pomoći te ih trećina vjeruje u dobre namjere Vlade, trećina je neutralna dok trećina građana ne vjeruje da će novac biti kvalitetno utrošen.

Upitani koja su to goruća pitanja u Uniji, građani 27 članica na prvo mjesto stavili su borbu protiv klimatskih promjena (koju je spomenulo 43 posto ispitanih), slijede borba protiv siromaštva, borba za stvaranje novih radnih mjesta, borba protiv terorizma i javno zdravstvo, a koji su među pet prioriteta svakog trećeg građana Unije.

U Hrvatskoj su prioriteti bitno drugačiji: kao ključna tema identificirana je borba protiv siromaštva, koju je kao goruće pitanje identificiralo čak 52 posto ispitanih, na drugom mjestu je borba za stvaranje novih radnih mjesta, nakon čega su po važnosti rangirane teme borbe protiv klimatskih promjena i terorizma te je na petom mjestu stanje u javnom zdravstvu.

Kada je u pitanju imidž EU-a, istraživači su dobili odgovore da je on vrlo pozitivan za 14 posto, 36 posto ispitanih misli da je pozitivan, za 27 posto populacije imidž EU-a je neutralan dok je za šest posto negativan, a samo jedan posto misli da je on vrlo negativan. Vrlo sličan rezultat zabilježen je i u Hrvatskoj.

Svaki drugi građanin EU-a misli da su nacionalne vlade odradile dobar posao po pitanju upravljanja pandemijom koronavirusa dok je kod nas taj postotak nešto niži i iznosi 41 posto, a čak 51 posto građana Hrvatske vjeruje da bi naša zemlja bolje organizirala cijepljenje bez uplitanja EU-a.

Eurobarometar je proveden na uzorku od gotovo od 27.000 ljudi, pri čemu je u Hrvatskoj ispitano tisuću ljudi.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u okviru kampanje Budućnost Europe.