Istraživanje, koje se provodi od 1999. godine, uključuje 46 zemalja svijeta, s posebnim naglaskom na poduzetničku aktivnost i percepciju u zemljama Europske unije, uključujući Hrvatsku koja u ovom istraživanju sudjeluje kontinuirano od 2002. godine.

U 2023. godini, 13,2 posto odrasle populacije Hrvatske sudjelovalo je u ranim fazama pokretanja poslovnih pothvata, što je iznad prosjeka Europske unije (9,3 posto). Ova brojka ukazuje na optimizam među građanima i povećanu namjeru za pokretanje vlastitih poduzetničkih inicijativa.

Ipak, motivacijski indeks, koji prikazuje omjer onih koji započinju poslovni pothvat iz želje za promjenom, profitom ili očuvanjem obiteljske tradicije u odnosu na one koji to čine zbog nedostatka zaposlenja, ostaje nizak. U 2023. godini iznosio je 1,94 u Hrvatskoj, dok je za primjer u Švedskoj bio 4,23. Navedeni podaci ukazuju na to da velik broj poduzetnika ulazi u poslovne pothvate zbog nužde, a ne zbog prepoznatih prilika. Ovaj trend zahtijeva dodatna istraživanja kako bi se razumjele stvarne prepreke i potaknule promjene.

Poduzetnička klima i prepreke

Percepcija prilika među populacijom porasla je sa 58,3 posto u 2021. godini na 64,1 posto u 2023., a Hrvatska je i dalje vodeća među EU zemljama po samopouzdanju u vlastite poduzetničke sposobnosti. Međutim, politike i regulatorni okvir još uvijek se smatraju ograničavajućim, s ocjenom od 3,44, što je ispod granice stimulativne okoline (raspon ocjena 0-10). To, zajedno s niskim doprinosom obrazovnog sustava u jačanju poduzetničkih kompetencija, koči razvoj i održivost poduzetničkih pothvata.

Poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj, procijenjena kroz pokretanje novih poslovnih pothvata (TEA indeks koji obuhvaća pothvate do 42 mjeseca starosti) te djelovanje 'odraslih' poduzetnika (s iskustvom duljim od 42 mjeseca), pokazuje stabilne, ali raznolike trendove u usporedbi s prosjekom EU zemalja. Hrvatska bilježi iznadprosječno sudjelovanje u ranoj poduzetničkoj aktivnosti, dok je udio 'odraslih' poduzeća ispod prosjeka Europske unije. Po gustoći ‘odraslih’ poduzeća (broj ‘odraslih’ poduzeća na 100 odraslih stanovnika) Hrvatska je u odnosu na 2021. godine popravila svoju pozicioniranost u među EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju - od začelja na trinaesto mjesto od 18 zemalja. Ipak, razina gustoće ‘odraslih’ poduzeća, koja su poslovala više od 42 mjeseca, i dalje je niska, što ukazuje na nedovoljnu stabilnost poduzetničke strukture.

Inovacije i konkurentnost

Hrvatska se ističe po broju novih poduzeća koja uvode inovacije. U 2023. godini Hrvatska se svrstala na peto mjesto po inovativnosti proizvoda i tehnologija među EU zemljama uključenima u istraživanje.

Novopokrenuti pothvati sve više ciljaju na tržišta visokog intenziteta konkurencije, što može potaknuti širenje poslovanja i otvaranje međunarodnih tržišta. Preporuke za budućnost Izvješće naglašava da su potrebne konzistentne i koordinirane politike kako bi se potaknula poduzetnička aktivnost i stvorila povoljnija poslovna klima.

Ključne preporuke uključuju: pojednostavljenje regulatornog okvira kako bi se smanjile administrativne prepreke za poduzetnike i stvorila pozitivnija investicijska klima; jačanje suradnje između istraživačkih institucija i poslovnog sektora s ciljem komercijalizacije inovacija i jačanja konkurentnosti; uvođenje obrazovnih reformi koje omogućuju razvoj poduzetničkih kompetencija od osnovne škole do visokoškolskih ustanova; podršku inovativnim poduzećima kroz državne fondove rizičnog kapitala i porezne poticaje za poslovne anđele; intenziviranje mjera za regionalnu i rodnu ravnotežu u poduzetništvu kako bi se potaknula ravnomjerna poduzetnička aktivnost diljem Hrvatske.

Unatoč prisutnim izazovima, postoje jasni pokazatelji rasta i potencijala u poduzetničkoj sceni Hrvatske. Potrebne su kontinuirane, međuresorne i dugoročne mjere kako bi se osigurala stimulativna okolina za poduzetnike, podržala inovacijska klima i omogućilo lakše poslovanje. Samo tako će Hrvatska moći osigurati stabilan rast poduzetništva i usklađivanje sa standardima razvijenijih članica EU-a.

Sudjelovanje Hrvatske u GEM istraživanju više od dva desetljeća pruža važan uvid u promjene i obrasce poduzetničke aktivnosti. To omogućuje detaljne analize i dizajniranje učinkovitih politika temeljenih na podacima, čime se potiče održiv gospodarski rast. Nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo. Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka. Više informacija o rezultatima GEM istraživanja dostupno je na službenoj web stranici.