Od danas pa sve do 15. studenog u 11 sati, građanima je omogućen novi upis trezorskih zapisa. Vrijednost ove tranše je 1,2 milijarde eura, a godišnji prinos 3,15 posto. Novu inačicu 'trezoraca' najavio je još u srijedu ministar financija Marko Primorac.

'Dakle, ako vas brinu banke, depoziti, njihovi profiti, pozvao bih sve da upišete naše trezorske zapise', poručio je ministar Primorac.

Njegov državni tajnik Davor Zoričić pojasnio je da je izdanjima trezorskih zapisa i ranijih državnih obveznica postignut cilj podizanja pasivnih kamatnih stopa u bankama, uz istodobno smanjenje kamatnih raspona. Sad su na red došli razvoj financijske pismenosti i razvoj tržišta kapitala. To neće biti jednostavan posao.

'Kako se smanjuju pritisci vezani uz inflaciju i kako ESB smanjuje svoje ključne kamatne stope, tako se smanjuju prinosi na tržištu, pa tako je nešto i niži prinos na ovo izdanje trezorskih zapisa', rekao je Zoričić za HRT.

Mogućnost reinvestiranja

Prinos na trezorske zapise je pao za 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. S politikom snižavanja kamatnih stopa, moguće je da će prinosi na državne vrijednosnice u budućnosti bliži dva posto. No, zato se zainteresiranim građanima po prvi puta nudi mogućnost reinvestiranja, odnosno ponovnog ulaganja u novo izdanje 'trezoraca'. 

Pritom, dodao je Zoričić, građani ne moraju uložiti isti iznos kao i posljednji put, već mogu putem aplikacije e-riznica provjeriti imaju li mogućnost za reinvestiranje te uložiti više ili manje novca. 

'Prve transakcije vezane uz reinvestiranje odmah iza ponoći obavljene su uspješno, tako da očekujemo da će građani iskoristiti tu mogućnost i da će koristiti i u narednim emisijama i da će onda moći birati možda i različita dospijeća. Sada imamo izdanje jednogodišnjeg trezorskog zapisa, ali će možda postati opcija da imaju jednogodišnji i tromjesečni pa da nešto reinvestiraju u tromjesečni, nešto u jednogodišnji itd. Ako netko reinvestira manje dobit će isplatu razlike na svoj račun. Ako netko želi više, onda će reinvestirati, plus trebat će uplatiti kao da prvi put uplaćuje dodatan iznos. Ono što je već imao uloženo može se iskoristiti, tako da samo nadoplati razliku', objasnio je Zoričić.

'Najsigurnije utočište'

Financijski analitičar Niko Maričić ustvrdio je da su državne vrijednosnice najsigurnije utočište u vrijeme kad se čini da inflacija ponovno raste, jer novac tako ponovno ubrzano gubi vrijednost. S druge strane, ne očekuje podizanje kamatnih stopa na oročene depozite u najvećim hrvatskim bankama. 

'Mislim da samim tim što se i Europska centralna banka upustila u trend smanjenja kamatnih stopa, banke idu u stopu s tim. Ono što tu treba napomenuti je da su depoziti građana u našim bankama poprilično 'ljepljivi'. Oni su unutra stabilni, bilo je nešto odljeva gdje su ljudi investirali vlastita sredstva u trezorske zapise i druge financijske instrumente koji su dostupni na tržištu. Međutim, veliki dio novca je zaista ostao u bankama što sugerira da jednostavno banke nemaju potrebu za podizanjem kamatnih stopa jer imaju vrlo 'ljepljivu' bazu klijenata, ustvrdio je Maričić i dodao da 'banke generiraju dobre zarade u ovome trenutku jer je kamatni diferencijal, odnosno kamatna razlika, dosta široka'.