UMJESTO IZVOZA NEOBRAĐENOG DRVETA

Hrvatska bi mogla dobivati četvrtinu energije iz biomase

18.12.2009 u 15:52

Bionic
Reading

Hrvatska je 2008. godine izvezla 1,7 milijuna tona drva i drvnih proizvoda. Od te količine, najveći dio je ogrjevno i neobrađeno drvo koje u ukupnoj količini izvezenog drva iznosi samo 15 posto ukupne vrijednosti

'Izvozimo primarnu energiju, izvozimo svoju sirovinu i ne stvaramo dodanu vrijednost', upozorio je na jučerašnjem savjetovanju Udruge za razvoj Hrvatske (URH) 'Ruralni razvoj na temelju obnovljivih izvora energije' održanom u Osijeku predsjednik te udruge dr. sc. Nikola Čupin. Rekao je da bi Hrvatska mogla dobivati 25 posto primarne energije iz biomase kada bi se njezin potencijal u poljoprivredi i šumarstvu pametno koristio.

URH će zato, kao projekt od nacionalnog interesa, Vladi RH predložiti Biotoplifikaciju Hrvatske koja podrazumijeva gradnju decentraliziranog sustava od 40 malih elektrana na biomasu od jednog do pet megavata. Iz tih izvora moglo bi se osigurati četiri posto današnjih potreba za električnom energijom i 18 posto danas generirane toplinske energije iz javnih toplana. Čupin je stručnjacima okupljenima na osječkom savjetovanju rekao da bismo tako biomasu koju sada neobrađenu izvozimo iskoristili četiri puta više. Najveći potencijal je u šumarstvu, gdje bi se biomasa dobivala primjerice prorjeđivanjem makije koja bi tako bolje rasla te iskorištavanjem dijela otpadnog drva.

'Biotoplifikacija je pandan plinofikaciji koja ima podršku Vlade premda Hrvatska nema dovoljno plina za sve svoje potrebe, pa ovisi o cijenama na nestabilnom međunarodnom tržištu', zaključio je Čupin dodavši da bi gradnja elektrana koje predlaže URH koštala oko 1,7 milijardi kuna, pri čemu bi se povećala zaposlenost i potaknuo ruralni razvoj, a investicija isplatila kroz uštede na troškovima energije.

Primjer energetske nezavisnosti austrijskog gradića Murecka od 1.700 stanovnika mr. sc. Josip Dundović naveo je kao model za lokalni energetski razvoj u Hrvatskoj. Otpadno jestivo ulje iz kućanstava, restorana i javnih ustanova čini 90 posto sirovine za pogon za proizvodnju biodizela u tom štajerskom mjestu, a samo 10 posto namiruje se iz uljane repice. Zajedno s još dva pogona za energetsko iskorištavanje biomase samo u tom sustavu radi oko 60 ljudi i 300 kooperanata. Vlasnici poduzeća su građani i zbog tako dobro osmišljenog načina rada i učinkovitosti Mureck je 2001. godine dobio međunarodnu nagradu za energiju Energy Globe.

'Korištenjem lokalno dostupnih energetskih izvora poput biomase godišnje se na 1.000 stanovnika uštedi 1,5 milijun eura. Naši gradovi taj novac šalju u arapske zemlje za naftu', ustvrdio je Dundović.

Današnjeg drugog dana osječkog savjetovanja sudionici su obišli prvo bioplinsko postrojenje PZ Osatina nedaleko Đakova koje bioplin dobiva iz stajnjaka s farme krava. U Slavoniji postoji još pozitivnih primjera iskorištavanja bio otpada poput pogona virovitičkog Vitrexa koji iz cijele Hrvatske prikuplja otpadno jestivo ulje pa od njega proizvodi biodizel i glicerin kao nusproizvod.