Viša ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster i glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria Banka Hrvoje Stojić na konferenciji 'Macroeconomic Outlook' Hypo Alpe-Adria Banka proanalizirali su aktualna makroekonomska kretanja te predstavili očekivanja za iduću godinu.

Madžarević-Šujster ustvrdila je da hrvatsko gospodarstvo prati ciklus Europske unije što upućuje na mogućnost oporavka zajedno s oporavkom eurozone. Pritom je naglasila da su njezina očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva od 0,8 posto u 2014. znatno slabija od prognoza za nove zemlje članice EU-a, čiji bi BDP u prosjeku trebao rasti dva posto.

Ocijenila je da je odgađanje reformi u Hrvatskoj imalo visoku cijenu te je za nju pozitivna vijest ulazak pod kontrolu Europske komisije zbog prekomjernog deficita. 'Stoga očekujemo da će se u srednjem roku javne financije stabilizirati', rekla je Madžarević-Šujster ističući da će naglasak biti na uređivanju rashodne strane proračuna. Moguće uštede vidi na području državnih potpora, mase plaća za javne službenike i materijalnih troškova.

Prilike za rast vidi u povećanju konkurentnosti 'zdravog' dijela privatnog sektora, boljem iskorištavanju geografske dividende (turizam, promet) te u pametnom korištenju fondova Europske unije.

'Na raspolaganju nam je dva do 2,5 posto BDP-a s naslova darovnica Europske unije. To je prilika, ali i izazov, jer Hrvatska treba 1,5 posto BDP-a za uplatu u proračun EU i za pripremu i sufinanciranje tih projekata', naglasila je Madžarević-Šujster, upozoravajući na opasnost od ekspanzije javnog duga.

Za razliku od Madžarević-Šujster, Hrvoje Stojić u naredne dvije godine očekuje stagnaciju hrvatskog gospodarstva pri čemu za 2014. prognozira pad BDP-a od 0,7 posto, a tek u 2015. očekuje blagi oporavak od 0,8 posto.

Glavnu šansu vidi u investicijama privatnog sektora temeljenim na izvozu. Prema njegovim analizama, primjetna je investicijska dinamika u dijelu privatnog sektora na što upućuje snažniji uvoz kapitalnih dobara u posljednjih šest mjeseci. Također, temeljni izvoz (kad se isključi brodogradnja i velike kompanije u restrukturiranju) bilježi solidnu stopu rasta od tri do četiri posto, ističe Stojić.

Stojić, kao i Maždarević-Šujster, smatra da će Hrvatska u oporavku kaskati za regijom zbog produljene fiskalne konsolidacije i strukturnih slabosti. Pritom ističe brojne rizike koje će utjecati na sporiji oporavak: nepovoljni utjecaj izlaska iz CEFTA-e na robni izvoz, skuplje financiranje, neizvjesni ishodi predstečajnih nagodbi te fiskalne 'škare' podržane 'procedurom prekomjernog deficita'.

Stojić zamjera Vladi na odugovlačenju i manjku ambicioznosti u provođenju reformi. No pozitivan smjer vidi u najavama privatizacije državnih tvrtki i koncesioniranja autocesta, reformi mirovinskog sustava (podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, pojačana penalizacija prijevremenog umirovljenja) te reformi socijalne politike.

Jedna od 'boljki' fiskalne politike za njega je i precjenjivanje prihodne strane proračuna. Kao i Madžarević-Šujster smatra da naglasak kod fiskalne konsolidacije treba staviti na rashodnu stranu pri čemu se zalaže za jaču dinamiku.

'Ustvari, najveća opasnost je ta da, zbog oduljene fiskalne konsolidacije i strukturnih slabosti, potencijalna stopa rasta bude tek oko jedan posto što ekonomiju ostavlja osjetljivom na eksterne i domaće fiskalne šokove', zaključuje Stojić.