Već sad, ističe Bićanić, Hrvatskoj su na raspolaganju neiskorišteni, ali raspoloživi resursi koji u kratkom roku mogu ostvariti 10 posto veći BDP.

Povoljnije uvjete donijet će i potpisivanje ugovora s EU koji će smanjiti neizvjesnost i otvoriti nove prilike. Dolazak nove Vlade označit će novi početak i nove ideje što će potaknuti poduzetnike da počnu provoditi dosad odgođene odluke.

Bićanić očekuje i da će se kraj Hrvatske recesije poklopiti s izlaskom svjetskog gospodarstva iz krize što bi moralo dodatno potaknuti rast domaćeg BDP-a.

'Bit će katastrofa ako sve te pogodnosti propustimo. Ovakva šansa neće se ponoviti u sljedećih desetak godina. Nova vlast mora odmah ozbiljno krenuti u posao', rekao je Bićanić u četvrtak na konferenciji za novinare prilikom predstavljanja istraživanja Dijagnostika prepreke rasta do nove politike rasta koji financira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Bićanić upozorava da ovo nije prvi put da je Hrvatska suočena s takvim poklapanjem povoljnih uvjeta. Dapače, ističe, imamo ludu sreću da je ovo treća takva prilika u zadnjih 20 godina.

Prvu smo imali nakon stabilizacije 1993. i Oluje 1995. a druga je bila dolazak koalicijske Vlade 2000. godine, ali obje te šanse smo propustili. Bićanić se boji da ćemo propustiti i treću priliku.

Jedan od glavnih uvjeta da ponuđeno i iskoristimo je da se usredotočimo na rješavanje nekoliko glavnih problema koje koče rast. I SDP i HDZ, smatra Bićanić, rade upravo suprotno jer u svojim gospodarskim programima nude veliki broj mjera.

'Idu krivim putem. Imaju stotinu ciljeva koji se međusobno sukobljavaju, pitanje je i koordinacije i kvalitete javne uprave koja bi to trebala provesti', rekao je Bićanić.

Kako bi se identificirale glavne prepreke gospodarskog rasta poslovni mjesečnik Banka organizirao je posebno istraživanje uz novčanu pomoć HUP-a. Mentor projekta je Bićanić, a istraživanje na kojem radi 17 znanstvenika usmjereno je na četiri područja: poduzetništvo, otvorenost, tržište rada i država

U četvrtak su prezentirani prvi preliminarni zaključci, a krajnji rezultati bit će objavljeni do kraja godine.

Tako se na području države pokazalo da nije ključni problem veličina javne potrošnje u BDP-u, već neefikasnost kojom se troši novac u školstvu, zdravstvu, javnim investicijama i funkcioniranju javne uprave.

'Istraživanje pokazuje da smo 2007. mogli imati za 1,5 posto veću stopu rasta da je javni novac efikasnije upotrijebljen', istaknuo je Željko Ivanković, direktor i glavni urednik Banke.

Kad je riječ o poduzetništvu, došlo se do zaključka da prepreka gospodarskog rasta nije manjak poduzetničke aktivnosti, već njezina kvaliteta. Uz istu razinu poduzetničke aktivnosti Finska, primjerice, stvara veći bruto proizvod. U Hrvatskoj se u poduzetništvo, istaknuo je Bićanić, često ulazi zbog nužde, a ne jer je to nečiji izbor.