Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana standardom kupovne moći (SKM) bila je u Hrvatskoj prošle godine 34 posto ispod prosjeka EU-a, pokazuju prve procjene Eurostata.

Iako je blago porasla u odnosu na godinu ranije, kada je bila 36 posto ispod prosjeka Unije, zacementirala je Hrvatsku na pretposljednjem mjestu među zemljama EU-a, prema izvješću europskog statističkog ureda.

Mađarska je s potrošnjom 33 posto nižom od prosjeka ispred Hrvatske a na zadnjem je mjestu ponovo Bugarska gdje je potrošnja u 2019. bila 41 posto ispod europskog prosjeka.

Rumunjska je pak zabilježila najveći skok standarda iskazan stvarnom individualnom potrošnjom, izjednačivši se s Poljskom s potrošnjom 'samo' 21 posto ispod prosjeka Unije. U 2018. standard Rumunja bio je 29 posto niži od prosjeka.

U skupini zemalja s potrošnjom 20 do 30 posto ispod europskog prosjeka nalaze se još Latvija, Slovačka, Estonija, Grčka i Malta.

U Litvi, Portugalu, Češkoj i Sloveniji bila je 10 do 20 a na Cipru i u Španjolskoj oko 10 posto ispod prosjeka.

Najbliže su prosjeku stvarne individualne potrošnje u Uniji bile Italija i Irska.

Tvrdokorno velike razlike

Samo je u devet zemalja Unije stvarna individualna potrošnja mjerena standardom kupovne moći u 2019. bila veća od europskog prosjeka, napominju u Eurostatu, ponovo ističući velike razlike među zemljama.

Luksemburg je potvrdio status zemlje s najvišim standardom, 35 posto iznad europskog prosjeka. U 2018. bio je 34 posto iznad prosjeka

Njemačka je ponovo zauzela drugo mjesto s potrošnjom 23 posto višom u odnosu na prosjek Unije. Procjena ujedno pokazuje da je porasla u odnosu na 2018. kada je bila viša 20 posto.

Slijede Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska i Švedska s potrošnjom od 10 do 20 posto iznad prosjeka.

U Francuskoj standard je bio devet posto iznad prosjeka EU-a.

Inozemni radnici važni za vodeću poziciju Luksemburga

Europski statističari naglašavaju i kontinuirano velike razlike među zemljama EU kada je u pitanju BDP po stanovniku mjeren standardom kupovne moći.

Luksemburg je zadržao prvo mjesto među zemljama s BDP-po po stanovniku više nego dva i pol puta većim od prosjeka EU-a.

U Eurostatu pritom napominju da je takav rezultat dijelom povezan s velikim udjelom inozemnih radnika u ukupnoj zaposlenosti. 'Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku', podsjećaju.

Irska je najviše približila Luksemburgu s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka EU-a.

Slijede Danska, Austrija, Nizozemska, Njemačka i Švedska čiji je BDP u 2019. bio 20 do 30 posto veći od prosjeka Unije.

U Belgiji i Finskoj bio je viši između 10 i 20 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Najbliže je prosjeku Francuska s BDP-om po stanovniku šest posto iznad prosjeka Unije, te Češka, Španjolska i Italija, gdje bio niži do 10 posto.

Od 10 do 30 posto manji BDP po stanovniku od prosjeka bilježili su Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Poljska, Estonija, Slovačka i Mađarska. 

Hrvatska se u 2019. ponovo našla na pretposljednjem mjestu s BDP-om po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći 35 posto nižim od prosjeka Unije. Time je ipak blago poboljšan u odnosu na godinu ranije kada je bio 37 posto ispod prosjeka.

Niži je BDP po stanovniku imala samo Bugarska, 47 posto ispod prosjeka EU-a.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku više od 30 posto manjim od prosjeka čine još Grčka, Latvija i Rumunjska.