Najkonkurentnije turističke zemlje su Španjolska, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Švicarska, Austrija, Italija, Japan i Kanada, pokazuje ovogodišnje izvješće Foruma na temu 'Rast uz poteškoće' koje stavlja naglasak na prilagodbu turističke industrije novim trendovima pri stvaranju radnih mjesta i razvoju gospodarstva.

Hrvatska je za dva mjesta poboljšala poziciju u odnosu na prošla izvješća, ali je teško napraviti usporedbu s prošlim godinama budući da je kod izrade ovog izvješća primijenjena nova metodologija, kažu u NVK-u.

'Hrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, što potvrđuje i najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma, i to je dobra vijest. Iako opterećen s brojnim preprekama i opterećenjima, kao i ostatak našeg gospodarstva, hrvatski turistički sektor zauzima visoko 33. mjesto između 141 zemlje svijeta. To potvrđuje opravdanost daljnjeg ulaganja i razvitka turizma kao ključne strateške grane hrvatskog gospodarstva', rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Od susjednih zemalja Slovenija se nalazi na 39. mjestu, Mađarska na 41. mjestu, a Srbija na 95. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovogodišnje istraživanje. Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u četiri kategorije koje obuhvaćaju podržavajuće okruženje, podržavajuće politike i uvjete za putovanja i turizam, infrastrukturu te prirodna i kulturna bogatstva.

Indeks se sastoji od ukupno 14 stupova, od kojih je Hrvatska pozitivno ocijenjena u stupovima infrastrukture turističkih usluga (6. pozicija), zdravlja i higijene (18.), međunarodne otvorenosti (19.) i zaštite i sigurnosti (28. pozicija).

S druge strane, najlošije je ocijenjen stup poslovnog okruženja (125. pozicija), cjenovna konkurentnost (101.) i prioritetnost sektora turizma i putovanja (74.). To je odraz loših pozicija koje se odnose na utjecaj poreza na poticaje za rad (139.), utjecaj poreza na poticaje za ulaganje (139.), utjecaj propisa na izravna strana ulaganja (137.), efikasnost regulatornog okvira u pobijanju propisa (135.) i rješavanju sporova (132.) te troškovi građevinskih dozvola (132.). Nadalje obrazovanje zaposlenika (128.) te praksa zapošljavanja i otpuštanja (126.) predstavljaju područja koja treba poboljšati, napominju iz NVK-a.

Sektor putovanja i turizma čini desetinu ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku 3,4 posto godišnje. U usporedbi s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3 posto godišnje, ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa da će se u sljedećih pet godina rast sektora ubrzati na 5,2 posto godišnje.