Danas započeti dvodnevni forum pod nazivom "Moja Hrvatska 2030.” u organizaciji Bura Medical Grupe i umirovljenog liječnika Miljenka Bure, održava se uživo i online. Okupio je stotinjak domaćih i stranih sudionika, među kojima su brojni veleposlanici u Hrvatskoj i drugi diplomati, kao i predstavnici hrvatske vlade i Ureda predsjednika RH, koji je pokrovitelj Foruma.

U prva četiri izdanja bio je fokusiran na investicije u zdravstvenom turizmu, no sada se po Burinim riječima otvara i za sve ostale investicije.

"Strategije i projekti postoje kao i novac, ali se, posebno na otocima i u unutrašnjosti, sporo ili nikako ne provode, a u današnje vrijeme velikih ekonomskih i geopolitičkih poremećaja s bujanjem inflacije iznimno su važne razvojne investicije i zajedništvo usmjereno održivom razvoju”, rekao je Bura.

Zašto primjerice, pita on, Dalmacija ne bi mogla kao Istra osim turizma razvijati i druge sektore ili zašto na obali i otocima već nema bar deset talasoterapijskih centara, jer interes postoji, ali nikako da se stvari pokrenu, što je dokaz sporosti, ali i nerazumijevanja što donose takve investicije.

Dobrim primjerom je ocijenio Grad Šibenik, koji zadnjih godina uz investicije i sredstava EU fondova mijenja svoju ponudu i izgled, pretvarajući se od industrijskog u grad turizma, kulture i novih tehnologija, a takvih primjera, kaže Bura, ima još, ali ne puno.

Posebni savjetnik za ekonomiju predsjednika Milanovića Velibor Mačkić iznio je viziju Hrvatske 2030. kao uključive i otvorene zemlje sa zelenom i digitalnom ekonomijom. No, po njegovim riječima pritom se susrećemo s četiri jaka izazova.

To su slaba država, što drži ključnim problemom i ishodištem svih loših rezultata, te tu trebaju reforme, kao i javne uprave i u teritorijalno-administrativnom uređenju zemlje, zatim nejednakost jer nemaju u zemlji svi iste mogućnosti za pristup radnim mjestima, obrazovanju i tehnološkom napretku, a i tamo gdje je turizam, kako je kazao, ljudi često ne žive toliko dobro koliko su dobri njegovi rezultati.

Važan izazov su i klimatske promjene, što također traži više investicija u istraživanje i primjenu novih pravila, kao i društvena heterogenost, što uključuje održavanje socijalne države s transparentnim mirovinskim sustavom, stvaranje poslova za sve dobne skupine i drugo.

Odlučiti se za ekonomski model razvoja

"Moramo se odlučiti koji ekonomski model razvoja želimo i trebamo, hoće li to biti tzv. agresivni model s povećanjem razine izvoza ili tzv. atraktivni model da bude atraktivna za rad, što nije isto i vode različitim ishodima. Pitanje je i što će biti s inflacijom i troškovima, hoće li rasti ili se smanjivati, u čemu je izlaz jednostavan – ili ćemo snižavati troškove rada ili povećavati produktivnost, što bi bilo bolje od snižavanja troškova rada, jer je to i dugoročno pitanje s obzirom da je produktivnost jedan od većih problema hrvatske ekonomije, uz još nedostatak stranih investicija, loš obrazovni sustav i lošu političku ekonomiju”, ocijenio je Mačkić.

I strukturu hrvatske ekonomije smatra ograničenjem zbog velike ovisnosti o turizmu i međunarodnim doznakama iz inozemstava, te što je, kako je dodao, "nerazvijena i okoštala u ortačkom kapitalizmu/kronizmu i klijentelizmu”.

"Zadaci pred nama su poticanje proizvodnje veće dodane vrijednosti i konkurentnosti domaće ekonomije uz porast izvoza tehnološki složenih proizvoda i ulaganja. Naši će se izazovi i pojačati ulaskom u eurozonu, ali je dobro da smo dobili velika sredstva za oporavak i razvoj iz EU i trebamo ih što bolje iskoristiti”, smatra Mačkić.

Savjetnik hrvatskog premijera za ekonomiju Zvonimir Savić naglasio je pak da je vizija Hrvatske 2030. već definirana i usvojenom u Hrvatskom saboru Nacionalnom razvojnom strategijom 2030., čiji se ciljevi materijaliziraju kroz provedbene dokumente.

Podsjetio je da se time razvoj Hrvatske do 2030. definira u četiri smjera – održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj, što sve podrazumijeva i ulaganje u ljude.

"Ipak se iz godine u godinu, stepenicu po stepenicu bilježi porast BDP-a i idemo ka cilju da dostignemo 75 posto prosjeka EU-a. Nadamo se da ćemo to stići i prije 2030.”, kazao je Savić, ističući i velika sredstva za projekte i investicije koja će ići i u privatni i u javni sektor iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), što je usklađeno i sa EU-om.

"Prema rokovima, do 30. lipnja Hrvatskoj je rok za ispunjavanje 25 indikatora za 2. ratu za NPOO vrijednu 700 milijuna eura, čiju ćemo isplatu tražiti u srpnju ili kolovozu, a do sada smo ispunili 15 od 25 indikatora. S time smo i među samo šest zemalja EU-a koje su za to spremne i tražile su sredstva, dok je jedino Slovačka sve ispunila”, iznio je Savić.

Analitičar Hrvoje Stojić na Forumu je ocijenio da Hrvatska za bolju budućnost što prije mora popraviti velike nedostatke po pitanju produktivnosti, jer zbog toga ima i među najnižim stopama rasta u EU, ali i još pojačati svije prednosti u turizmu i ICT-u odnosno visoko tehnološki složenim industrijama.