Konferencija 'Utjecaj svjetske financijske krize na Hrvatsku' je, u organizaciji tvrtke Novum d.o.o., u Europskom domu u Zagrebu danas okupila više od 50 sudionika.

Dragić je napomenuo kako svjetska kriza i kod hrvatskih građana izaziva određeni psihološki pritisak i nelagodu, iako se u Hrvatskoj još nije u pravoj mjeri osjetila, a nada se da ni neće biti toliko izražena kao u nekim drugim zemljama.

Ipak, dodao je, svi smo svjesni situacije i učinit ćemo sve najbolje što možemo, što je i preduvjet uspješnog djelovanja u kriznim situacijama. Naglasio je i da će i mjere koje će se poduzimati biti prilagođene datom trenutku i ovisne o dubini krize, pri čemu treba voditi brigu da se usmjerimo na zadržavanje radnih mjesta i da se stvore tzv. amortizeri u trenucima mogućeg usporavanja hrvatskih gospodarstva. Pritom je istaknuo stvaranja uvjeta za efikasan i dugoročno održiv razvoj realnog sektora.

Govoreći o ekonomskoj krizi u svijetu i posebno u zemljama Europske unije Daniel Guéguen (pravnik, lobist i izvršni predsjednik European Training Institutea iz Bruxellesa, čiji je strateški partner u Hrvatskoj tvrtka Novum, organizator današnje konferencije) naglasio je da kriza nije iznenađujuća te da je sve to demonstracija neetike i nepovjerenja između banaka, građana i poslovnog sektora.

Jednim od najvećih problema krize u zemljama EU-a odnosno eurozone označio je euro te nepostojanje jedinstvenog (financijskog) tržišta niti usklađenosti fiskalnih, socijalnih i drugih programa.

Smatra da financijska kriza i u svijetu i u Europi vodi do duboke recesije, a da će plan oporavka koji kao dokument promovira EU zapravo biti na razini nacionalnih ekonomija, što je, po njemu, poražavajuće i pokazuje da EU treba hitnu redefiniciju.

Za većinu zemalja eurozone kažu da su glomazne i 'gojazne od prevelikog trošenja', deficit im je sve veći, a zbog eura nemaju mogućnosti nekih posebnih mjera.

Situacija je, kaže, već jako loša u Italiji i Francuskoj ('zatočenik eura'), gdje javna potrošnja raste i nastavlja se kao da krize nema, dok jedino iz Njemačke, po njegovoj ocjeni, dolaze koliko toliko konstruktivne ideje.

Što se EU više širi to će problemi biti veći, već sada radna tijela EU-a pokazuju da se nisu prilagodila krizi, novac se loše troši na nepotrebne investicije, a bez federalnosti to će se i nastaviti. Kriza može biti za EU i prilika i mogućnost za promjene, ali to treba znati iskoristiti, za što trenutno ne vidi niti volje niti pravog liderstva.

Ocjenjuje i da će nacionalne ekonomije izvan eurozone, među kojima je i Hrvatska, imati više šanse da uspješnije prebrode krizu, jer imaju više manevarskog prostora u monetarnoj politici i donošenju mjera poput deprecijacije valute, kamatnih stopa, deficita i drugog.

Za Hrvatsku je kazao da ne vjeruje kako će u idućoj godini ostvariti rast od 2 posto nego da će to biti 'minusi, kao i da unatoč razumljivoj želji da postane dio 'nečega' odnosno EU-a te dobije pomoć iz strukturalnih fondova ipak dobro razmisli o zadržavanju monetarne suverenosti. Jer, u što će se pretvoriti EU teško je predvidjeti, a jedina snaga nacionalne ekonomije je monetarna suverenost, kaže Guéguen.