Do unazad nekoliko godina državna zemlja, na stotine hektara, "dijelila" se na natječajima pojedincima koji do danas nisu realizirali svoje klimave gospodarske programe i svejedno "beru" izdašne bruxelleske i nacionalne potpore, a već sljedeće godine za nju će se moći natjecati i stranci. I ne samo za državnu
U lipnju 2020. ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje stranim državljanima i stranim pravnim subjektima, koji smo isposlovali na temelju sporazuma o pridruživanju EU 2011., a iako smo tada dobili i mogućnost njegova produljenja na dodatne tri godine, zahtjev mjerodavnih do danas nije otišao na adresu Europske komisije, piše u ponedjeljak Večernji list.
vezane vijesti
Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu, kaže za Večernji list da smo prijelazno razdoblje dobili kako bi se uklonili nedostaci u poljoprivrednom sektoru i unaprijedila konkurentnost na tržištu EU koje nam se iznenada otvorilo. Obvezali smo se EK na niz mjera: uređivanje vlasničkih prava i podataka u zemljišnim knjigama i katastru, komasaciju... No, do danas nismo osnažili vlastite poljoprivredne proizvođače s dovoljnim količinama zemljišta kako bi bili konkurentniji. Nevjerojatno je, tvrdi ona, da ni zadnje tri godine, nakon što je EK pri u preispitivanju prijelaznih mjera 2017. utvrdio da nismo puno odmakli s mrtve točke, nije bilo gotovo nikakvog raspolaganja državnim zemljištem.
Po novom Zakonu o poljoprivredom zemljištu koji je stupio na snagu 2018. nije raspisan nijedan natječaj za dodjelu zemlje u zakup pa nije dodijeljen nijedan hektar, ističe Večernji.
Obveze koje smo si kao država sami zadali u prijelaznom razdoblju nismo izvršili. Stoga je jasno da nećemo dobiti dodatne tri godine i od 2020. mogućnost kupnje zemljišta imat će i ostali subjekti iz EU, kaže Blažić. Tim više što je opće načelo da se slobodnim kretanjem kapitala potiču prekogranična ulaganja.
S obzirom na izuzetno složenu demografsku situaciju i veliku migraciju stanovnika iz tradicionalnih ruralnih sredina, sigurno će doći do znatne potražnje za kupnjom poljoprivrednog zemljišta i promjena u vlasničkoj strukturi jer u EU nema puno slobodnog poljoprivrednog zemljišta, a i znatno je skuplje. Možemo se samo nadati da će zemljište kupovati ozbiljni poljoprivredni proizvođači koji će sa sobom donositi nove tehnologije, digitalizaciiu proizvodnje, ulagati znanja i kapital i ubrzano prenositi nužni know how, kaže Blažić.
Europarlamentarka Marijana Petir kazala je za Večernji list da je upravo koncentracija zemljišta u rukama velikih kompanija i investicijskih fondova pojava koja brine većinu država članica istočnog dijela EU i veliko je pitanje hoće li hrvatski seljak nakon 2020. biti "sluga" na vlastitoj zemlji ako se vlasti ne trgnu i omoguće našim poljoprivrednicima da uđu u posjed državnog zemljišta.
Dodatni je problem i pritisak na gradonačelnike i načelnike u Slavoniji koje se "prisiljava" da dosadašnje ugovore s Agrokorom prenesu na nova poduzeća u kojima većinsko vlasništvo imaju stranci, piše Večernji list.
