Čim je krajem siječnja ušao u Bijelu kuću, predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaće gospodarstvo i potaknuo povratak proizvodnje izmještene u inozemstvo.

Trgovinske prepreke najavljene do sredine ožujka vjerojatno će smanjiti njemački izvoz u SAD do 2035. u prosjeku za 3,2 posto godišnje, izračunali su u Deloitteu. Prema njihovim predviđanjima, njemačko poslovanje u SAD-u smanjit će se u idućih deset godina s trenutnih 84 milijarde eura na 59 milijardi eura.

Još prošle jeseni očekivalo se da će njemački izvoz u SAD do 2035. rasti za 1,8 posto godišnje. U takvim će uvjetima njemački izvoz u druge europske zemlje porasti do 2035. godine u prosjeku za 2,5 posto godišnje, pokazuju izračuni Deloittea. Jesenas bili su izračunali da će izvoz u deset glavnih europskih partnera rasti za 1,8 posto godišnje.

Snažniji rast unutareuropske trgovine

Takav tempo rasta mogao bi biti i više nego dovoljan da nadoknadi gubitak u trgovini sa SAD-om, barem u nominalnoj vrijednosti, napominju u Deloitteu.

Snažniji rast unutareuropske trgovine mogao bi nadoknaditi pad njemačkog izvoza u SAD, a uz prave uvjete, i donijeti plus, dodaju, a da bi dosegnuo puni potencijal, EU mora ukloniti prepreke koje ga trenutno koče.

Obujam njemačke trgovinske razmjene s deset najvećih kupaca u Europi trenutno iznosi 357 milijardi eura i već je više nego četiri puta veći od obujma trgovine sa SAD-om, a do 2035. vjerojatno će poskočiti na 467 milijardi eura. To bi značilo da bi bio čak osam puta veći od obujma trgovine sa SAD-om.

'Jedinstveno tržište EU-a neiskorišteni je potencijal za njemačku industriju', izjavio je Oliver Bendig, partner i direktor odjela industrijskog savjetovanja u Deloitteu.

'S obzirom na sve izraženiji protekcionizam u svjetskoj trgovini, Njemačkoj bi dobro došao poticaj iz Bruxellesa', kaže Bending.

Birokratske prepreke

Europa je ukinula carine i uspostavila jedinstveno tržište, ali nije uklonila sve prepreke trgovini, poput različitih propisa o certificiranju, ambalaži i njezinom odlaganju, te umnoženih obaveza o izvješćivanju i kompleksnih sustava oporezivanja, navode u Deloitteu.

'Njemačke kompanije koči veliki birokratski teret koji je u proteklih godina dobio još više na težini', tvrdi Bendig.

'Teret' obuhvaća dodatna davanja od 44 posto na industrijsku robu, navodi Deloitte, pozivajući se na podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Kad bi se ta davanja prepolovila, poslovanje s većinom članica EU-a moglo bi se do 2035. moglo za dodatnih jedan posto godišnje, tvrde.

Kad bi se prepreke potpuno uklonile, stopa rasta mogla bi u mnogim slučajevima biti i dvostruko veća, procjenjuju u Deloitteu.

Najviše problema s visokim trgovinskim preprekama unutar EU-a trenutno imaju sektori strojarstva i elektroindustrije, koji bi stoga imali i najviše koristi od njihovog uklanjanja. Trgovina automobilima i kemikalijama unutar Europe trenutno je pak znatno blaže ograničena, pa bi i utjecaj uklanjanja trgovinskih prepreka bio osjetno blaži, pokazalo je istraživanje.