Ovogodišnji realni pad za četiri pozicije u odnosu na 2011. smješta Hrvatsku na 81. mjesto među 144 zemlje svijeta. Hrvatska je od 2002. godine, kada je prvi put uključena u ovo mjerenje, do danas bilježila oscilirajuće kretanje na ljestvici konkurentnosti koje karakterizira razdoblje realnog napretka od 2005. do 2007, a potom od 2008. do 2012. kontinuirano padanje.

'To samo po sebi govori i mnogo i malo. Pali smo za pet mjesta, što ne znači da smo mi lošiji nego što smo bili, nego da su neki drugi postali bolji od nas', naglasio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske kazuju da smo zabilježili značajniji pad u infrastrukturi (44.) i tehnološkoj spremnosti (50.). I nadalje su zabrinjavajući nalazi zdravstva i primarnog obrazovanja (60.), dok visoko obrazovanje (56.), efikasnost tržišta roba (114.) i veličina tržišta (71.) stagniraju.

Između faktora konkurentnosti u kojima Hrvatska zaostaje bilježi se nastavak pogoršanja ranga razvoja financijskog tržišta (92.), poslovne sofisticiranosti (96.) i institucija (98.). Zaustavljen je pad ocjena inovativnosti (74.), a zabilježeno je poboljšanje ocjene efikasnosti tržišta rada (106.), ali ono je i dalje na vrlo niskoj razini. Poboljšanje faktora makroekonomskog okruženja (60.) posljedica je metodološke promjene.

'Ovo istraživanje je prikaz onoga što je hrvatska Vlada zatekla', rekao je ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović, dajući do znanja da su podaci u istraživanju obuhvaćali razdoblje prije dolaska nove vlade. Obećao je ulazak Hrvatske u top 50 u iduće četiri godine, a kao uzor je naveo Poljsku.

Hrvatska se i ove godine nalazi u okruženju jugoistočne Europe - Crne Gore na 72. poziciji, Rumunjske na 78. poziciji, Bosne i Hercegovine na 88. poziciji te Albanije na 89. poziciji, dok se Makedonija na 80. poziciji prvi put nalazi ispred Hrvatske.

'Nije razlika između nas i prvih 50 toliko velika', rekla je Ljerka Puljić, viša izvršna direktorica Agrokora, izražavajući uvjerenje da, uz izvlačenje dobrih pouka iz izvješća, Hrvatska može u kratkom razdoblju postići značajno poboljšanje svoje pozicije.

Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima (2010. i 2011), kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki. Ove godine u istraživanje ih je bilo uključeno više od 14.000.

Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma temelji se na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.

'Višegodišnji trend pad konkurentnosti pokazuje da smo došli do trenutka istine i sada moramo djelovati kao cjelina društva, a ne samo gospodarski segment, s zajedničkim ciljem osiguranja bolje budućnosti naših građana', zaključio je Ivica Mudrinić, pozivajući sve relevantne društvene aktere da pokrenu reforme u smjeru poboljšanja konkurentnosti poslovnog sektora i poslovnog okruženja temeljem iskustva najuspješnijih zemalja.