Istaknuto je to na trećem okruglom stolu posvećenom Strateškom planu RH u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU. Tema okruglog stola koji je održan u 17. prosinca 2021. godine bila su ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda.

„Za sljedeće Programsko razdoblje ZPP planirano je maksimalno za sve vrste ulaganja utrošiti 584.895.128 EUR (40,1% EAFRD-a) iz sredstava za ruralni razvoj, od kojih je 272.000.000 EUR (18,7%) planirano utrošiti u primarnu proizvodnju i preradu. Dok je u Programskom razdoblju 2014. – 2020. godine samo iz mjera ruralnog razvoja za investicije (Mjera 4. i Mjera 6.) bilo iskorišteno 645 milijuna eura. U računicu treba uzeti i izravna plaćanja, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao i Prijelazno razdoblje, što će u zbroju donijeti više sredstava hrvatskoj poljoprivredi. Ipak, s obzirom na raspoređenost sredstava ključna će biti dobro usmjerena ulaganja sukladno strateškim prioritetima, u cilju postizanja definiranih ciljeva do 2030. godine“, smatraju stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede prezentirali su sve programe kroz koje će se moći investirati u poljoprivredi, kroz različite mjere s ciljem ispunjenja zacrtanih ciljeva nove ZPP. Naglasili su kao je pored spomenutih sredstava za investicije, sektor poljoprivrede moći koristiti i različita dodatna sredstava od kojih su primjerice naveli 129  milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

„Uz 1,875 milijardi eura izravnih plaćanja koja su direktna potpora dohotku hrvatskih poljoprivrednika i 1,458 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, značajna sredstava bit će osigurana i za sektorske intervencije u vinarstvo te pčelarstvo, a na raspolaganju će biti i sredstva za energetsku učinkovitost te razvoj i inovacije. Jako važna su i sredstva iz NPOO-a kojima ćemo, između ostalog, provesti komasaciju, digitalizaciju, unaprijediti sustav doniranja hrane, ali i izgraditi logističko-distributivne centre za voće i povrće, koji će uvelike unaprijediti i učiniti konkurentnijim hrvatski sektor voća i povrća. Hrvatska poljoprivreda će ukupno imati više novca na raspolaganju te da će se kroz bolje programiranje mjera i usmjerenost na proizvodne investicije dovesti do novog investicijskog ciklusa koji će u konačnici utjecati na podizanje produktivnosti, konkurentnosti, te zapošljavanje. Svima nam je u interesu da do 2030. godine dosegnemo ključni strateški cilj – povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna do 2030. godine“, naglasili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Hrvatski poljoprivredni sektor zaostaje u konkurentnosti i produktivnosti, a produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi 30,5 posto prosjeka EU-a i bilo smo na dnu EU čiji je prosjek 20.120 EUR/AWU. Produktivnost rada hrvatske prehrambene industrije od (25.945,5 EUR/osobi) također značajno zaostaje u odnosu na prehrambenu industriju EU (50.663,7 EUR/osobi). Generalno hrvatsku poljoprivredu karakterizira niska produktivnost, slaba konkurentnost, veliki uvoz prerađenih proizvoda ( mesa, mliječnih proizvoda, svih kategorija prehrambeno-prerađivačkih proizvoda), dok izvozna konkurentnost raste najvećim dijelom kroz proizvode ratarstva.

Stručnjaci se slažu kako u poljoprivrednom sektoru RH nedostaju ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj, čime se dodatno koči produktivnost. Mali proizvođači i poslovni subjekti u poljoprivredi nemaju dovoljan pristup kapitalu za financiranje investicija, a izostaje i nužno udruživanje radi pristupa tržištu, što će se u budućem razdoblju posebno poticati. Isto tako nedostaje i dovoljno velikih količina proizvoda, ujednačene kvalitete po konkurentnim cijenama, što ograničava tržišni položaj prerađivača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

lanci koji dobro funkcioniraju ograničeni su i zbog nedostatka usluga moderne logistike. Nadalje, mali proizvođači moraju imati veću poljoprivredno-financijsku pismenost i poduzetničke sposobnosti kako bi mogli proizvoditi na financijski isplativ način. Među ostalim, nedostaju i učinkoviti mehanizmi podjele rizika između financijskih institucija i komercijalnih banaka radi mobilizacije većeg posuđivanja te banke preuzimaju ukupni rizik za sredstva koja posuđuju. Zato bi povećanje poljoprivrednog kapitala i ulaganja u istraživanje i razvoj moglo znatno povećati poljoprivrednu faktorsku produktivnost u Hrvatskoj.

„Od 14,3 milijardi kuna isplaćenih u hrvatsku poljoprivredu, 2 milijarde kuna su samo putem operacije 4.1.1. upućene u primarnu proizvodnju putem 1.208 projekata. Ministarstvo poljoprivrede je i preradu prepoznalo kao važan čimbenik razvoja poljoprivredne proizvodnje te je iznos raspoloživih sredstava zbog velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata povećan s 300 na 462 milijuna, za dodatnih 162 milijuna kuna. Do sada je za povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima ugovoreno 876 milijuna kuna za 183 korisnika i više od polovine je isplaćeno“, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

U programskom razdoblju 2014. do 2020. za mjere ulaganja u poljoprivredu , koje su u najvećem dijelu investicijske mjere u proizvodnju, novu opremu i tehnologije, alocirano je gotovo 40 posto raspoloživih sredstava. Unatoč objavljenom velikom broju natječaja (67 natječaja za M4 i M6), velikom broju zahtjeva te značajnim sredstvima, ugovoreno je 969 milijuna eura, a isplaćeno 656

milijuna eura. Od ugovorenih sredstava za sada je ukupno isplaćeno 1,9 milijarde eura i za očekivati je, obzirom na dinamiku isplate N ⁺ 3, da će ugovorena sredstava biti i isplaćena, pri čemu su najznačajnija ulaganja u fizičku imovinu putem mjere 4 u iznosu od 723 milijuna eura te ulaganja u razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja kroz mjeru 6 u ukupnom iznosu ugovorenih sredstava u vrijednosti od 246 milijuna eura.

„Unatoč tako velikim ulaganjima iskazane potrebe su bile značajno veće i prelazile su 1,5 milijardi eura. Kada uzmemo u obzir hitnu potrebu modernizacije proizvodnje radi prevladavanja jaza produktivnosti i ukupnih faktora konkurentnosti te prilagodbe proizvodnje potrebi smanjenja klimatskog otiska (naročito prehrambene industrije) procjenjujemo da su tražena sredstva daleko veća od isplaćenog u ovom programskom razdoblju“, ističu u Smarteru.

Hrvatska poljoprivreda danas

Nakon značajnog pada prvih godina kod ulaska u EU poljoprivredna proizvodnja zadnjih godina, počinje polagano rasti kroz vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, faktorski dohodak, neto dohodak poljoprivrednih proizvođača te izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. No, taj je rast spor i vidljivo je da još nije došlo do strukturnih promjena koje bi omogućile stabilan rast poljoprivredne proizvodnje i rast dohotka proizvođača kako bi on bio na razini drugih djelatnosti.

Važno je istaknuti da je unatoč brojnim izazovima s kojim se poljoprivreda susreće ta djelatnost izuzetno bitna za gospodarstvo u cjelini. Ona sudjeluje u BDP s oko 3,1 posto i zapošljava 6 posto radne snaga RH, te su prema Analizi svjetske banke (pod nazivom Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj) učinci na cjelokupno gospodarstvo šireg poljoprivredno- prehrambenog sektora u Hrvatskoj značajni. Procjenjuje se da ulaganje od 1 milijun dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu (uključujući učinke potrošnje individualnih potrošača). Ako se razmatra povezivanje u oba smjera, širi poljoprivredno-prehrambeni sektor u hrvatskom gospodarstvu sudjeluje sa skoro 15 posto.

Stručnjaci Smartera smatraju da bi, ako se u potpunosti želi ostvariti potencijal poljoprivredno- prehrambenog sektora na nacionalno gospodarstvo, bilo važno poboljšanja svih faktora produktivnosti u poljoprivredi i u integraciji vrijednosnog lanca. Poboljšanje produktivnosti znači povećanja prinosa i smanjenja troškova, povećanje vrijednosti proizvodnje po jedinici rada. Rast produktivnosti, nadalje, može smanjiti velike deficite trgovinske razmjene kako primarnih, tako i prerađenih proizvoda, te poboljšati iskorištenje proizvodnih kapaciteta, istovremeno stvarajući gospodarske mogućnosti za razvoj ruralnih područja. Produktivnost, uopće, utječe na životni standard i na blagostanje u društvu,te u pravilu povećava ukupni nacionalni dohodak i dohodak onih koji sudjeluju u raspodjeli novostvorene vrijednosti.