Izvješće o strategiji "Od polja do stola" navodi naime kako bi Europa trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu na održiv način uz jamstvo sigurnosti hrane, poštenu zaradu poljoprivrednika i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. HPK propituje može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve s velikim poremećajima na tržištu, velikom uvoznom konkurencijom te malobrojnom i nedovoljno spremnom savjetodavnom službom?

Predsjednik HPK-a Mladen Jakopović ističe da sama ambiciozna strategija nema lošu namjeru, odnosno da je pozitivna, ali i kako treba biti svjestan okolnosti u kojima ona nastaje i da se situacija na tržištu hrane iz dana u dan drastično pogoršava.

"Postavlja se pitanje hoće li EU, koja je do sada bila izvoznik, povećati uvoz, te što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koja ima nisku potrošačku moć, loš prijenos znanja, nesređeno pitanje poljoprivrednog zemljišta i neuređeno tržište. Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji koji su veći od 10 posto, onda mi možemo očekivati i više od toga. Stoga proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije kako ne bi pali njezini ekonomski i socijalni stupovi, a koji moraju biti ravnomjerni okolišnim", istaknuo je Jakopović.

Smanjenje poljoprivredne proizvodnje u EU-u zbog okolišnih ciljeva

Brojni stručnjaci u posljednje su vrijeme provodili studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu, a istraživanje od USDA, HFFA Research, Zajedničkog istraživačkog centra EU (JRC), Sveučilišta Kielkao te Sveučilišta Wageningen i Research (WUR) zaključuju da postoji nekoliko značajnih utjecaja, izazova i prepreka koje donositelji politika u EU-u, ali i šire moraju hitno razmotriti.

Sve spomenute studije, navodi se u priopćenju HPK-a, koriste različite metodologije i pristupe, ali donose isti zaključak po kojem će se poljoprivredna proizvodnja u EU smanjiti i to prilično drastično u nekim područjima i za određene proizvode.

Studija JRC -a predviđa, primjerice, da će očekivano smanjenje između 40 i 60 posto emisija stakleničkih plinova iz europske poljoprivrede, proizašlih iz provedbe ciljeva strategije od Polja do stola (Farm to Fork) dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje, uključujući njenu emisiju, u treće zemlje, dok studija Sveučilišta Kiel predviđa da bi Europa mogla postati neto uvoznik hrane, što je u izravnom proturječju s otvorenom strateškom autonomijom koju je Europska komisija promicala tijekom krize COVID -a.

Što se tiče stočarske proizvodnje, studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u EU -u za 20 posto i smanjenje proizvodnje svinjskog mesa za 17 posto. Pojedini dokumenti i istraživanja, koja će uskoro biti objavljena, potvrđuje sveukupno smanjenje proizvodnje govedine, svinja i mliječnih proizvoda, što je već sada dovelo ne samo do povećanja cijena za potrošače u EU-u nego i do upitnih učinaka na prihode stočara.

Analiza koju je proveo Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka također je pokazala kako je došlo do naglog rasta cijena ulaznih troškova, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto.

Jakopović smatra da podaci navedenih istraživanja jasno ukazuju na utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika te u konačnici potrošačke cijene. Ističe da će promjena sustava prehrane u tim uvjetima biti teža, a nametanje poreza na potrošnju, kako je predložio Europski parlament, moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

"Mi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatramo kako je i u Hrvatskoj potrebno snažnije govoriti o rješenjima, moramo imati zajedničko razumijevanje izazova s ​​kojima se suočavamo u ostvarivanju ciljeva strategije "Od polja do stola“. Ovo zajedničko razumijevanje treba se temeljiti na opsežnoj i kumulativnoj procjeni učinka koja će ponuditi rješenja i za potencijalne rizike koje mogu pogoditi ekonomski i socijalni stup održivosti", naglasio je Jakopović. 

Prema planu spomenutih strategija predviđeno je da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji. Isto tako plan je i da se 50 posto manje upotrebljavaju sredstava za zaštitu bilja, korištenje do 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika, a predviđeni su i veliki planovi pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU održi svoju razinu proizvodnje, konkurentnosti i razmjeran dohodak s kojim će se moći nastaviti važan investicijski ciklus, te opstanak ruralnih područja EU, kažu u HPK-u.