'Uvjeren sam da se, zahvaljujući novim zanimanjima i vještinama što se mogu steći na ovom studiju, negativan demografski trend može usporiti, a Slavonija vratiti među najznačajnije proizvođače hrane u EU', najavio je novi studij Zdenko Lončarić, prodekan za nastavu i upravljanje kvalitetom FAZOS-a.

Zajedničkim snagama FAZOS-a i FERIT-a Osječani su zagrizli u internacionalni projekt i pokrenuli studij Digitalna poljoprivreda na engleskom jeziku. O svemu su počeli razgovarati još prije tri godine. Tada je uslijedila prva prijava programa. Dogodila se potom pandemija koronavirusa te ih je stopirala i usporila u realizaciji. Kada se svijet počeo otvarati, krenuli su dalje. Prvi studenti u klupe će sjesti u ponedjeljak 11. listopada.

'Otvorio nam se lijep prostor za studij na engleskom jeziku jer je velika potreba za ovim kadrom na tržištu rada, a nedostaje agronoma koji su osposobljeni za digitalne tehnologije. Nadam se da smo na vrijeme uskočili te ćemo uzeti ono najbolje jer smo prvi u ovome. Bit će sigurno i drugih koji će slijediti naš primjer. Digitalna poljoprivreda praktično će ući u sve kurikulume agronoma', kratko za tportal sažima Lončarić što ih je sve guralo u realizaciju ovoga studija.

Pogurali su ih u tom smjeru i gospodarstvenici. Prvi je uz njih stao Agrivi, hrvatska softverska tvrtka iza koje je jedna od najuspješnijih globalnih aplikacija za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Oni su i jedan od partnera.

'Najboljim studentima prve generacije Digitalne poljoprivrede ponudit ćemo stipendije i osigurati im siguran posao. U našoj smo kompaniji kontinuirano u potrazi za stručnjacima sa znanjima digitalne poljoprivrede koji će raditi ne samo na digitalizaciji poljoprivrede u Hrvatskoj, već i na projektima digitalne transformacije najvećih globalnih proizvođača hrane. Pozivamo studente da svakako iskoriste ovu iznimnu priliku i upišu studij jer su ovakvi stručnjaci već danas iznimno deficitarni u svijetu', kaže Matija Žulj, osnivač i direktor Agrivija, dodajući da digitalizacija može znatno povećati produktivnost poljoprivredne proizvodnje, popraviti lokalnu samodostatnost, poljoprivrednicima povećati zaradu, a potrošačima dati potpuno transparentan uvid u proces proizvodnje hrane koju konzumiraju.

Pandemija ih stopirala

Osječani se nadaju u studentskim klupama vidjeti što više stranaca. Pandemija covida u tome ih je sputala iako su na prvom seminaru, govori nam Lončarić, bili prisutni studenti iz Rumunjske, Poljske, Češke, Slovačke, BiH i Srbije.

'Interes obećava, ali smo stavili to malo na pauzu zbog različitih dozvola, stipendija, boravišta. Dogodine će se situacija s covidom, nadamo se, smiriti pa ćemo nastaviti i s tim. No sada imamo naše studente, imamo super studente', ističe za tportal.

Do trenutka objave teksta imaju 10 prijavljenih od ukupno 30 mjesta na studiju. Svi će na prvoj godini biti oslobođeni plaćanja školarine.

'Procijenio bih da je interes velik. Nitko nije ravnodušan prema tome. Imamo studente koji bi ga željeli upisati, ali se ne usuđuju jer je ovo studij koji se plaća. Godina će koštati 30.000 kuna. No već sada imamo razrađene sustave tako da osiguramo stipendije svim studentima, a sigurno onima najboljima. Nešto straha postoji i zbog stranog jezika, ali kada čuju da će biti naši predavači, znaju da ako im zapne na engleskom, mogu se poslužiti hrvatskim, barem na konzultacijama', tumači dalje.

Smatra da školarina za gospodarstvenike koji žele školovane agronome iz digitalne poljoprivrede ne bi trebala predstavljati velik problem jer će im donijeti profitabilnost i razviti sustav tehnologija. Uvjeren je da će interes bujati kada se budu vidjeli prvi rezultati i prostrujali dojmovi nakon prve godine.

Na upit je li im bilo teško ekipirati predavače, odgovara:

'Predavači su većinom s našeg fakulteta i osječkog FERIT-a. Svi imamo iskustvo predavanja na različitim seminarima, simpozijima ili međunarodnim konferencijama, a i svi radovi koje publiciramo većinom su na engleskom jeziku. U okviru ovog projekta prošli smo i dodatne tečaje za poboljšanje kvalitete predavača na engleskom.'

Smatra da će im biti lakše u komunikaciji sa studentima zbog 'opuštenije atmosfere', ali će u kontinuitetu trebati razmišljati na engleskom jeziku.

'Današnjim generacijama to uopće nije problem, vrlo se brzo prebace, a i mi ćemo se 'prebrikati' uz njih', kaže nam kroz osmijeh.

Pojačane snage

Domaćim profesorskim snagama stići će i pojačanje iz mađarske Budimpešte, SAD-a, Pertha iz Australije, a imat će i do pet predavača sa sveučilišta iz portugalskog Lisabona. Vidjet će još hoće li oni biti gostujući predavači ili će biti upisani u kurikulum. Priključit će im se kao predavači i gospodarstvenici iz realnog sektora. Uz Agrivi, potpise na ugovore kao partneri u ovom projektu i za stručnu praksu stavili su PP Orahovica, Jerković d.o.o., Žito grupa, Osatina grupa i Agroklaster.

'Oni su zainteresirani za razvoj digitalne poljoprivrede i kadar koji će izići s ovog studija. Na neki će način usmjeravati studente i kroz dvije stručne prakse na prvoj godini sa svojim mentorima na terenu', govori Lončarić, napominjući da prema informacijama uopće nema ovakvog kadra na tržištu rada, odnosno nedostaje agronoma sposobnih za digitalnu poljoprivredu.

'Sasvim je sigurno to da ćemo jesti hranu i danas i sutra, sigurno je to da će softveri biti savršeni, ali će se uvijek razvijati novi, dolazit će ljudi s novim idejama, bit će nove potrebe, a postojeći softveri morat će se osuvremenjivati, nadograđivati', opisuje nam prodekan FAZOS-a koji se za digitalnu poljoprivredu zagrijao još u studentskim danima i od tada je ona cijelo vrijeme prisutna kroz njegov rad na fakultetu.

Govori nam da osobno koristi softver za optimizaciju gnojidbe sve te godine, a na ovom osječkom fakultetu imaju i kolege koji su napravili niz modela za predviđanje određenih situacija poput otpornosti tla u agrokemiji, bave se i fizikalnim svojstvima tala, rade simulacijske modele, kao i one za procjenu rodnosti pšenice.

'To je nešto što koristimo, ništa nismo patentirali, ništa ne prodajemo, nego su ili objavljeni znanstveni radovi ili ih koristimo za uslugu koju pružamo gospodarskom sektoru', dodaje i nastavlja:

'Segmenti digitalne poljoprivrede stalno su oko nas, bili mi toga svjesni ili ne. Sve je to svakodnevno prisutno te uklopljeno u naše pokrete i način razmišljanja.'

Ništa slično u blizini

Lončarić objašnjava da sličan studij za sada ne postoji ni u susjedstvu ni u regiji. Najbliži je u Parizu, ali je više fokusiran na data menadžment u poljoprivredi, odnosno na prikupljanje, obradu, sistematizaciju, transformaciju i korištenje podataka te donošenje odluka na temelju toga.

'Na portugalskom sveučilištu imaju studij precizne poljoprivrede, to je segment digitalne poljoprivrede koji koristi GIS GPS sustave za preciznu aplikaciju agrotehničkih mjera u biljnoj proizvodnji i stočarstvu. Mi smo se odlučili za data menadžment, preciznu poljoprivredu, softver koji pomaže da donosimo odluke na temelju svih oblika ulaznih podataka i integriranih oblika znanja u softveru', opisuje kako će izgledati jedinstven diplomski studij namijenjen studentima koji su završili agronomiju, prehrambenu tehnologiju, šumarstvo, nutricionizam, biologiju, računarstvo, ekonomiju i druge studije iz navedenih područja, a po čijem će završetku steći 120 ECTS bodova i akademski stupanj magistra inženjera agronomije u četiri semestra.

'Priča o digitalizaciji nikada neće biti gotova, pitanje je samo do koje ćemo mjere biti sposobni implementirati nove tehnologije u naš sustav razmišljanja i donošenja odluka. Agronomi su inače osuđeni na to da imaju cjelovitu sliku u sustavu, ali nam je teško razlučiti što je u brojčanom smislu isplativije kada imamo upliv puno različitih faktora. Uz pomoć tehnologije big data, data basea, machine learninga do robotike optimizirat ćemo proizvodnju tako da bude održiva, prilagodljiva klimatskim promjenama i gospodarskim zahtjevima', poručuje voditelj studija.