Pravi rat za depozite koji se već neko vrijeme vodi među hrvatskim bankama, potaknuo je i sve više stranaca da svoj novac oročavaju u Hrvatskoj. Hrvatske banke su, naime, specifikum europskog bankarstva po tome što su u uvjetima općeg smanjenja kamata na kredite, svoje povećavale, no paralelno su zbog velike potražnje za novcem i kamate na depozite znatno rasle, piše Novi list
Povoljne uvjete za štednju 'nanjušili su' i stranci koji su krenuli stavljati novac na račune u hrvatskim bankama. Najočitiji je primjer novog trenda onaj iz Erste banke u kojoj je samo u srpnju štednja stranih državljana povećana za čak 50 posto.
A ukupni su depoziti građana u ovoj banci rasli za pet posto u odnosu na lani što ukazuje na deset puta veći rast štednje stranaca u odnosu na ukupan rast štednje. Najveći rast bilježi se upravo u regijama koje su najbliže zapadnoeuropskim susjedima – u Primorsko-goranskoj županiji te u Istri. Stranci svoj novac u Hrvatskoj mogu oročavati pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, s time da su im depoziti osigurani do razine od 400 tisuća kuna.
A da su se banke u Hrvatskoj polako počele prilagođavati dolasku stranih klijenata pokazuje i činjenica da u Ersteu, primjerice, promo letke tiskaju na – pet jezika. Značajan rast devizne štednje tijekom ljetnog perioda, ove godine su zabilježili i u Privrednoj banci Zagreb u kojoj ipak navode kako je ljeto općenito vrijeme rasta štednje u stranoj valuti, čemu uvelike pridonosi i prihod od turizma.
Rast stranih depozita prisutan je i u drugim bankama, no postoje razlike. U Raiffeisen banci tako navode da su u posljednjih godinu dana imali rast štednje stranaca, no ipak ne toliko izražen, dok u Zagrebačkoj banci nema značajnijeg pomaka u trendu oročavanja štednje stranih fizičkih osoba.
