Na godišnjoj razini robni izvoz je ipak zabilježio blagi rast (2,2 posto), dok je robni uvoz i na godišnjoj razini nastavio s padom (6,0 posto), ali nešto slabijeg intenziteta no prethodnih mjeseci. Oporavkom potražnje u nama najvažnijim izvoznim partnerima nastavljen je povoljan utjecaj na kretanje izvoza, dok niska razina i pad domaće potražnje i dalje utječu na pad robnog uvoza.

Navedena kretanja su rezultirala deficitom robne razmjene od 598 milijuna eura (13,7 posto manje nego lani). Pokrivenost uvoza izvozom u ovogodišnjem travnju bila je znatno viša nego prošle godine, a iznosila je 52 posto.

Uzmu li se u obzir kumulativne promjene, izvoz je u prva četiri mjeseca ove godine bio viši za 4,8 posto godišnje. Istovremeno, uvoz je smanjen za devet posto. Najveći doprinos rastu izvoza u prva četiri mjeseca došao je od rasta izvozne aktivnosti u prerađivačkoj industriji, najznačajnijem izvoznom sektoru, s udjelom u ukupnoj robnoj razmjeni od gotovo 90 posto. Najsnažniji rast izvoza (37,7 posto) u promatranom sektoru ostvaren je u brodogradnji, 37,7 posto.

Na strani uvoza najveći doprinos padu došao je također iz prerađivačkog sektora, a prvenstveno je utjecaj nižeg uvoza kod proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica (36,5 posto). Pad uvoza u navedenom segmentu nije iznenađenje budući da se radi uglavnom o luksuznim dobrima, za kojima je potražnja u recesiji znatno manja.

Naizgled povoljni trendovi u robnoj razmjeni (koji se očituju u smanjenju deficita) posljedica su isključivo cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena i povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoza, ističu analitičari Raiffeisen banke. Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja da bi samo očekivani oporavak inozemne potražnje utjecao na pozitivne stope rasta BDP-a.