Hrvatska robna razmjena s inozemstvom u kolovozu je ušla u negativnu zonu. Nakon kakvog-takvog rasta u prvom dijelu godine, podaci za prvih osam mjeseci pokazuju pad robnog uvoza i izvoza. Provjerili smo kako se kreće razmjena s najvažnijim trgovinskim partnerima i što je najviše utjecalo na pad izvoza
Hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine pao je za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani te je iznosio 15 milijardi eura, a uvoz je pao za 3,9 posto, na 26,2 milijarde eura. Vanjskotrgovinski deficit u prvih osam mjeseci iznosio je 11,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57 posto. Za usporedbu, u isto vrijeme prošle godine izvoz je rastao po stopi od 34,4 posto, a uvoz po stopi od 51,5 posto.
Pad realnog izvoza povezan je u prvom redu sa slabljenjem gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji. Slabljenje naših najvažnijih izvoznih tržišta (Njemačke, Italije i Austrije) znači manju potražnju za izvoznim proizvodima. O tome svjedoče podaci DZS-a, prema kojima je u članice EU-a u prvih osam mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od 10,16 milijardi eura ili 3,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
vezane vijesti
Hrvatska prerađivačka industrija već se duže vrijeme nalazi u fazi kontrakcije, a ni blagi oporavak indeksa menadžera nabave u kolovozu ne mijenja takvu sliku. Paralelno s padom izvoza, naglašeno je smanjen robni uvoz, pa je utjecaj robne razmjene u dosadašnjem dijelu godine bio približno neutralan.
Brodogradnja u velikom usponu, podbacio izvoz drva
Pozitivan doprinos robnom izvozu još uvijek dolazi iz prerađivačke industrije te je ona u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci na inozemnim tržištima ostvarila realizaciju od 11,3 milijarde eura, pet posto više nego u istom razdoblju lani. U okviru prerađivačke industrije, koja generira glavninu robnog izvoza, najveći rast, od čak 84,3 posto (na 613,5 milijuna eura), ostvarili su proizvođači ostalih prijevoznih sredstava, među kojima dominiraju proizvođači brodova i drugih plovila.
Odlične rezultate s rastom izvoza iznad 20 posto bilježe proizvođači pića, duhanskih proizvoda i odjeće te proizvođači strojeva i uređaja. U dobroj kondiciji su i najsnažniji segmenti proizvođačke industrije – proizvodnja prehrambenih proizvoda i električne opreme s rastom od 16,5, odnosno 18 posto.
S druge je strane najviše podbacio drvni sektor te bilježi pad izvoza za 15,9 posto. U okviru drvnog sektora nešto bolje stoje proizvođači namještaja s minusom od 4,3 posto. U grupi proizvođača s dvoznamenkastim padom izvoza još su proizvođači metala (-16,1 posto) i papira (-11,2 posto). Među gubitnicima je i farmaceutska industrija s padom izvoza od 1,9 posto.
Za razliku od lani, kada je energetski sektor predvodio rast robne razmjene, ove godine došlo je do snažne korekcije u tom segmentu. Tako je u prvih sedam mjeseci vrijednost izvoza naftnih prerađevina, zahvaljujući padu cijena energenata i smanjenju proizvodnje, manja za 34,8 posto dok je izvoz sirove nafte pao za 32,2 posto. Slični trendovi bilježe se i kod uvoza energenata.
Najvažnija izvozna tržišta u minusu
Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su Njemačka, Italija i Slovenija, s kojima realiziramo više od 50 posto vrijednosti robne razmjene. U prvih sedam mjeseci samo s Njemačkom bilježimo blag rast izvoza od 2,6 posto dok je izvoz u Italiju smanjen pet posto, a u Sloveniju 1,8 posto. S druge je strane uvoz i dalje u plusu, a najveći rast bilježimo s Njemačkom, iz koje je uvezeno 10,7 posto više nego lani. S najvećim partnerima bilježimo značajan trgovinski deficit, pri čemu je on najveći s Italijom te za prvih sedam mjeseci iznosi 1,8 milijardi eura.
Robna razmjena s Mađarskom, koja se približila najvećim trgovinskim partnerima, ove godine je u osjetnom padu. Izvoz je smanjen za čak 26,7 posto (na 900 milijuna eura) dok je uvoz pao 17,5 posto (na 1,5 milijardi eura).
Među članicama EU-a najveći rast robne razmjene bilježimo s Maltom. U prvih sedam mjeseci u tu mediteransku zemlju izvezli smo robu u vrijednosti od 232,7 milijuna eura, desetak puta više nego lani. Osjetan rast izvoza bilježimo i s Bugarskom (+25,4 posto), Češkom (+15,2 posto), Danskom (+24,8 posto), Estonijom (+40,1 posto), Nizozemskom (+26,3 posto), Poljskom (14,1 posto) i Slovačkom (21,7 posto).
Skok trgovine s Rusijom unatoč sankcijama
Statistika koja prati izvoz u zemlje nečlanice EU-a registrira rast za 2,3 posto, na 4,8 milijardi eura, uz istodoban pad robnog uvoza za 21,2 posto, na 6,4 milijarde eura.
Izvan Europske unije najvažniji partneri su nam Bosna i Hercegovina i Srbija. Izvoz na tržište BiH, države s kojom bilježimo veliki suficit, smanjen je za 5,4 posto, na 1,26 milijardi eura, dok je uvoz pao za 2,6 posto, na 790 milijuna eura.
Izvoz u Srbiju, drugo najvažnije izvozno tržište izvan EU-a, povećan je za 14,8 posto, na 750 milijuna eura, a uvoz je smanjen za 1,7 posto, na 640 milijuna eura.
Zanimljivo je to da izvoz u Rusiju bilježi rast unatoč uvedenim sankcijama. U prvih sedam mjeseci porastao je za čak 45,6 posto, dosegnuvši 124 milijuna eura. S druge strane, zbog stopiranja uvoza energenata, uvoz iz te zemlje pao je za gotovo 90 posto te je iznosio 45,9 milijuna eura.
