Kriza nije zaobišla ni IT industriju koja se, nakon godina rasta, suočava s padom poslovnih aktivnosti, a glavni trendovi u Europi u idućih nekoliko godina bit će smanjenje troškova, ulaganje u aplikacije te razvoj digitalnog društva u skladu s preporukama digitalne agende, istaknuto je na današnjoj regionalnoj konferenciji IT Arena koja je u Zagrebu u organizaciji tvrtke Infoarena okupila blizu 150 domaćih i stranih IT stručnjaka
Govoreći o digitalnoj agendi za Europu, Diana Šimić iz Centra za razvoj e-upravljanja za zemlje srednje i istočne Europe (CEE), istaknula je da je to važan projekt na razini Europske unije jer se njime do 2013. u Europi želi postići potpuna povezanost širokopojasnim pristupom internetu, a do 2020. povećati kupnju putem interneta i to otvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta na kojem će biti siguran i brzi pristup internetu i čime će se potaknuti investicije u razvoj u tom sektoru.
Agenda ide i za tim da se u idućih nekoliko godina u Europi smanje cijene roaminga te za drugim aktivnostima kojima se želi postići jače povezivanje različitih sustava javne uprave.
Hrvatska, kazala je Šimić, u tom smislu kaska za Europom, ali i Europa kaska za svijetom jer 30 posto Europljana još uopće ne koristi internet za razliku od SAD-a ili Japana gdje ga koristi gotovo svako domaćinstvo.
Dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo i član Uprave Algebre Mislav Balković istaknuo je da je ICT jedino područje za koje zadnje dvije-tri godine raste broj oglasa za posao, jer u Hrvatskoj nedostaje tih kadrova.
U idućih nekoliko godina Hrvatskoj će nedostajati oko 2.500 informatičkih stručnjaka. S obzirom da se procjenjuje da će u Europi 2015. nedostajati 700.000 tih kadrova, i ono malo stručnih kadrova što ih Hrvatska u tom sektoru ima, otići iz zemlje ako im se u Hrvatskoj ne osiguraju dobre plaće, upozorio je Balković.
Predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Sagrak bio je još kritičniji spram političkih elita u Hrvatskoj koje, po njemu, nisu svjesne prednosti ICT-a u izgradnji konkurentnijeg društva. Za provedbu bilo kakve strategije u tom smislu, a koje postoje, kaže da nedostaje političke volje na svim razinama, a veliki problem je i taj što se u proračunu ne definira iznos investicija za provedbu tih strategija.
Naveo je primjer inicijativa za e-račun koji bi u gospodarstvu i općenito u društvo mogao omogućiti velike uštede, ali nikako da se provede jer postoji niz pravnih i zakonskih prepreka. Smatra da hrvatske propise treba revidirati kako bi se omogućilo stvarno elektroničko poslovanje, a gospodarstvu da stvarno krene u pojačanu upotrebu ICT-a, a ne u samo puko održavanje sustava.
